Svrha je probnog rada da poslodavac u propisanom periodu provjeri zadovoljava li radnik na radnom mjestu na kojem ga je zaposlio pa, u slučaju da radnik ne zadovolji, poslodavac ima jednostavniji pravni osnov da radniku otkaže ugovor o radu.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu, objavljen je u „N.N.“ 73/13 od 18. lipnja 2013.g., a stupio je na snagu 26. lipnja 2013.g.
Bitna je promjena koja se odnosi na probni rad, pa i na otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu. Naime, prilikom sklapanja ugovora o radu poslodavac i radnik mogu ugovoriti probni rad koji ne smije trajati duže od šest mjeseci. Teorija i praksa radnih odnosa i probnog rada uče i tumače da je svrha probnog rada da poslodavac u propisanom (ugovorenom) periodu provjeri zadovoljava li radnik na radnom mjestu na kojem ga je zaposlio, pa u slučaju da radnik ne zadovolji, poslodavac ima jednostavniji pravni osnov da lakše radniku otkaže ugovor o radu. S druge strane, i radnik na probnom radu može doći do istog zaključka (ne odgovara mu poslodavac, radno mjesto, organizacija rada i drugo), sve bez obrazloženja.
Nezadovoljavanje radnika na probnom radu, sve do šest mjeseci, predstavlja poseban opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. Zbog toga se na taj otkaz neće primjenjivati druge odredbe osim čl. 109, 112, 116. Zakona o radu.
Otkaz ugovora o radu zbog nezadovoljavanja probnog rada ne smije se dati zbog: bolovanja, podnošenja tužbe ili žalbe, odnosno sudjelovanja u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno obraćanja radnika nadležnim tijelima izvršne vlasti, te zbog obraćanja radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenja prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti (čl. 109. Zakona o radu). Otkaz ne smije biti dan zbog diskriminatornih razloga.
U slučaju nedopuštenog otkaza ugovora o radu zbog nezadovoljavanja probnog rada sud svojom odlukom može vratiti na rad (čl. 116. Zakona o radu).
