U brojnim djelatnostima, prvenstveno zbog objektivnih razloga (opasna djelatnost npr.) češće su ozljede na radu (povrede, nezgode, nesreće). Tako je i u graditeljstvu (građevinskoj operativi: niskogradnji i visokogradnji, pa i u industriji građevinskog materijala).

Pored drugih posljedica ozljede radnika na radu, u individualnim radnim sporovima utvrđuje se naknada štete zbog povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje radnika. Tu je i naknada neimovinske štete. Fizički bolovi, pretrpljeni strah, smanjenje životne aktivnosti, naruženost, ali može biti i imovinska (materijalna) šteta, kao npr. trošak njege i pomoći druge osobe.

U sporu sud prvo utvrđuje osnov. Da je nastala (da se desila) ozljeda na radu s točnim podacima o radniku i poslodavcu i onim podacima koji su propisani u svakoj prijavi o nesreći na poslu. Bitno je utvrditi tko je kriv za ozljedu i kako je nastao štetni događaj i drugo.

U jednom sudskom predmetu utvrđeno je da je povrijeđeni radnik određenog dana radio na gradilištu tuženog poslodavca i to tako da je „pridržavao desnom rukom drveni kolac (štaflin) kojeg je drugi radnik maljem (macolom) udarao u zemlju“ a da je tom prilikom zahvatio ozlijeđenog radnika po desnoj ruci (šaci). Povrijeđena mu je šaka, zadobio je otvoreni prijelom prsta desne ruke (članka) i drugo, što je dovelo do teže tjelesne povrede (utvrđeno u postupku medicinskog vještačenja u parnici).

Sud je utvrdio nastali događaj i posljedice, a vještaci su dali mišljenje da je povrijeđeni radnik u nesreći trpio bolove (fizičke bolove), ali i tijekom liječenja (operativni zahvat, previjanja, fizikalna terapija i drugo). Utvrđen je intenzitet bolova (jaki, srednji, slabiji) i njihovo trajanje što sve utječe na visinu naknade štete.

Sud je vodio računa i o intenzitetu i trajanju straha “samo ako je taj strah jak i dugotrajan” (kakav stav ima sudska praksa). Međutim, strah može biti i zbog neugodnosti metoda liječenja kao i zbog ishoda liječenja.

Kod radnika mogu postojati i duševne boli radi smanjenja životne aktivnosti (trajno i kojega intenziteta) što se mora utvrditi vještačenjem imajući u vidu godine života, zanimanje (stranku) ozlijeđenog radnika i dr. Duševne boli mogu biti (i jesu u konkretnom slučaju) i zbog naruženosti. Što se tiče imovinske štete sud utvrđuje koja i kolika pomoć druge osobe je potrebna radniku zbog nesreće na poslu (a odnosi se na pomoć pri oblačenju, obuvanju, ličnoj higijeni i hranjenju) što se izražava u satima trajanja te pomoći.

Sud prihvatio mišljenje vještaka kako je došlo do nesreće (točan opis radnje, držanje štaflina, težina malja (macole) zamah, a prihvatio je i iskaz ozlijeđenog radnika i svjedoka radnika koji je s njim radio, kao i medicinska i druga dokumentacija od štetnog događaja sve do završetka rehabilitacije.

Ovdje je važno da je sud utvrdio da se radi o opasnoj stvari (malj, macola) i opasnoj djelatnosti pa poslodavac odgovara po principu objektivne odgovornosti (bez obzira na krivnju).