U okruženju koje više pažnje polaže formi i vanjskim obilježjima nego suštini i stvarnim vrijednostima, mali su poduzetnici skloni puno pažnje posvetiti imenu, logotipu i sličnim elementima predstavljanja svog poduzetništva. Ipak, i dalje ima i onih koji o tome uopće ne misle. Pravi put je, kao i uvijek, u sredini.
Nazivu i vizualnom identitetu pažnju treba posvetiti ovisno o dijelu tržišta kojem pristupate i djelatnosti kojom ćete se baviti. Oni će često stvarati prvi dojam o poduzetništvu, pa bi valjalo da su u skladu s vizijom koju ste definirali. Često će poslužiti u reklamne svrhe, pa je svaka domišljatost dobrodošla.
Poduzeće može biti registrirano za cijeli niz djelatnosti, a one se mogu kasnije i dodavati i ukidati, pa bi bilo primjereno razmišljati unaprijed. Naravno, ime nije jedino što određuje neko poduzeće, već je to prije svega broj; matični broj sudskog registra, pa onda OIB kao porezni broj i matični broj iz državnog Zavoda za statistiku. Poduzeće može promijeniti desetke imena, a opet će se raditi o istom pravnom subjektu. Ostalima je ova informacija dostupna iz sudskog registra, i to iz povijesnog izvatka.
Prije registriranja poduzeća trebate provjeriti dostupnost imena koje ste zamislili, jer ako postoji poduzeće istog ili vrlo sličnog imena na području nadležnosti određenog suda, zamišljeno ime nećete moći nadjenuti. Ako prilikom provjere nađete da je ime dostupno, možete za malu naknadu to ime rezervirati za period od 30 dana.
Ime treba biti na hrvatskom, latinskom, starogrčkom ili bilo kojem drugom živom europskom jeziku. Ipak, praksa svih sudova u Hrvatskoj nije ista, i moguća su odstupanja: ime koje je usvojio sud iz nekog drugog dijela Hrvatske, ne mora usvojiti i onaj koji će odlučivati o vašem predmetu jer suci imaju diskrecijsko pravo.
Zapažam da su novi poduzetnici više pažnje posvećivali imenu prije, dok je moralo biti na hrvatskom jeziku ili mrtvim jezicima, nego danas. Presudan utjecaj imena trajat će ionako samo dok svojim ponašanjem na tržištu isti eventualno ne poništite! Neka ime bude više naznaka grane poslovanja ili prvog dojma koji želite stvoriti u smislu ozbiljnosti, pouzdanosti ili suprotno tome veselosti, kreativnosti i sl.
Uz naziv poduzeća uvijek ćete morati isticati i njegovu formu: j.d.o.o., d.o.o., d.d., k.d. itd…
S druge strane, kao obrtnik uvijek ćete morati navoditi svoje vlastito ime, a sam naziv obrta je sporedan. Štoviše, pravno će biti vjerodostojni samo oni dokumenti, pa i računi, na kojima se nalazi vaše ime.
To bi još više trebali znati oni koji će s vama poslovati, jer bi mogli imati ozbiljnih problema u slučaju da navode samo naziv obrta.
Naziv poduzetništva se može pokazati kao lagani put do dolaska do besplatne domene ekstenzije .hr, jer na to imaju pravo registrirani poslovni subjekti. Ipak, unatrag nekoliko godina Carnet je donio sasvim konkretna pravila i uveo je potrebu za potvrdom registracije domene svake godine.
Dio vizualnog identiteta je i logotip. Stvarate li posao koji će imati direktni kontakt sa širokim spektrom kupaca i orijentiran prvenstveno prema građanima, ulaganje u angažman profesionalca za stvaranje logotipa je preporučljivo. Logotip je danas postao standard istupanja na tržištu i uz njega će se vezati sve što ćete od svog poslovanja stvoriti. To će biti zameci brandinga i za najmanji posao. Hoćete li profesionalca naći u nekoj etabliranoj agenciji, ili među “freelancerima”na nekoj internacionalnoj web stranici (gdje se tako nešto može dobiti za višestruko manje iznose) - ovisi o vašoj volji i financijskoj snazi. Na istim mjestima možete dobiti i sve ostale elemente svojeg vizualnog identiteta, koje ćete koristiti gdje god se komercijalno pojavljujete: u oglasima, letcima, posterima, ali i memorandumima, kuvertama, računima i sl.
Sve su ovo stvari koje su povezane s troškovima. Kao knjigovođa vas želim upozoriti da trebate unaprijed misliti kako biste te troškove mogli uvrstiti u rashode svojeg poslovanja. Ako ćete otvoriti poduzeće, tada trošak koji je nastao dok poduzeće nije postojalo - neće moći biti uvršten u njegove rashode. Također, ono što će biti u vlasništvu poduzeća, neće biti vaše privatno. Tu prije svega mislim na eventualnu pravnu zaštitu imena ili identiteta.
Obrtnik također u poslovne izdatke može ubrojiti samo ono što je platio u vrijeme kada je svoj obrt registrirao. Ono što je prednost obrtnika je činjenica da obrt može čitavu godinu biti upisan u registar, ali bez početka rada. To vrijeme možete iskoristiti upravo za pripremu poslova - jer u tom razdoblju ne može biti poslovnih prihoda, ali rashoda može.
Pripazite kod stjecanja usluga za kreiranje vizualnog identiteta iz inozemstva, jer ako su usluge isporučene od poduzetnika iz EU, trebate pribaviti PDV identifikacijski broj jer ste taj porez dužni platiti u Hrvatskoj, nevezano uz činjenicu jeste li u našem sustavu PDV-a ili niste.
Sretno!
Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
