U 2018. godini u programe aktivne politike zapošljavanja uključeno je 36.935 novih osoba

 

           Nezaposlenost je i dalje veliki socijalni problem u državi. Sve više se nezaposlenih ili neadekvatno zaposlenih „seli“ u druge zemlje Europe i dalje. Država pokušava mjerama aktivne politike zapošljavanja ublažiti problem nezaposlenih. Treba imati poduzetničkog duha, odlučnosti, znanja ali i poduzetničkog iskustva. Jedan od oblika potpora su one za samozapošljavanje sa pomoći stručnjaka zavoda za zapošljavanje o aktivnostima vezanim za ostvarivanje poduzetničke ideje.

          Ulagati treba u kvalitetne mjere i njihovu provedbu. Pomoći su novčane za otvaranje vlastitog trgovačkog društva. U 2018. godini u programe aktivne politike zapošljavanja uključeno je 36.935 novih osoba. Za samozapošljavanje pomoći se odnosi na: izradu poslovnog plana, upućivanje na besplatne i druge edukacije, povezivanje putem Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, razvojnih agencija i drugih subjekata. U sklopu tih mjera otvoreno je 41% poduzeća i 59% obrta. Najzastupljenije djelatnosti za koje su tražene potpore su: građevinarstvo, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, prerađivačka industrija, trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila, te ostale uslužne djelatnosti.

          Najviše korisnika potpora za zapošljavanje ima između 30 i 50 godina. Mnogi su „odbijeni“ zbog nedovoljnog radnog iskustva, neadekvatno obrazovanje, nepostojanje poduzetničkog iskustva ali i drugi razlozi (prethodni dug za porez, ovrhe i sl.).

          Potencijalni korisnik potpora za samozapošljavanje obraća se Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Ako zahtjev bude prihvaćen korisnik i HZZZ-e sklapaju ugovor o međusobnim pravima i obvezama. U slučaju nepoštivanja ugovora dolazi do raskida ugovora što opet znači potpuni ili djelomični povrat sredstava na temelju redovitog praćenja njegovog izvršenja.

        Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, u potpore za samozapošljavanja uključeni su korisnici u djelatnostima: poljoprivrede, šumarstva, rudarstva, prerađivačke industrije, opskrbe električnom energijom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, građevinarstvo, prijevoz i skladištenje, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane, informiranje i komunikacije, poslovanje nekretninama i druge.

         Korisnici moraju imati „specifične“ kvalitete: odgovornost, organiziranost, radišnost, poznavanje tržišta, djelatnosti i druga profesionalna svojstva. No, ima i problema kod odobravanja potpore za samozapošljavanje: trebalo bi potpunije utvrditi kriterije za dodjelu potpore: trajanje evidencije nezaposlene osobe na HZZZ-e, koje se djelatnosti preferiraju, kako se procjena „ocjenjuje“, opravdanost pojedinih projekata i drugi.

          Ipak bi trebalo utvrditi kriterij za dodjelu potpore za samozapošljavanje dužina čekanja na posao- dužina vođenja na evidenciju nezaposlenih. Zatim, potreba tržišta za određenim djelatnostima treba biti mjereno i ocjenjivano.

          Pored drugoga, treba precizirati ciljeve potpora. U 2018. godini najviše korisnika je bilo u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (1163), u građevinarstvu (975), ostalim uslužnim djelatnostima (799), trgovini na veliko i malo, popravak motornih vozila (670), prerađivačka industrija (604) i tako redom a u djelatnostima u domaćinstvu nije bilo potpora. Ipak je konstatirati da nema velikog interesa za pomoć za samozapošljavanje.