Pasja, kao i mačja šapa vrlo su ispostavljene raznim povredama, a i bolestima koje su obično posljedica infekcije. U anatomskom pogledu šapa je vrlo komplicirane građe, a povrede mogu obuhvaćati kožu, hrskavicu pa i kosti. Srećom, tkiva u ovom području imaju vrlo velike regenerativne sposobnosti pa smo ponekad svjedoci potpunog zaraštavanja vrlo opsežnih rana na šapi. Sa druge strane, šapa je vrlo ispostavljena utjecajima okoline kako mehaničkim (životinja se oslanja na bolesnu šapu) tako i infekcijskim (jer rana obično dođe u dodir sa nečistoćama sa tla). Osnovni simptomi kod povreda šape jesu šepanje i lizanje oboljelog mjesta. Uzroci povrede mogu biti razni: kontakt sa nagrizajućim tvarima kao što su kiseline i lužine, te rane koje su najčešće rezne i ubodne. Kod tupe traume mogući su lomovi jednog ili više prstiju, no ipak se uglavnom srećemo sa ranama koje nastaju od oštrih predmeta, jer na žalost pse vrlo često moramo šetati po ne baš čistim površinama. Razne razbijene boce, komadići metala te čavli i iverci uglavnom dovedu do ubodne ili rezne rane na šapi. Šapa je vrlo dobro prokrvljena, zato je nakon ranjavanja krvarenje obilno. Vlasnici uglavnom sami odmah čvrsto poviju šapu koja krvari, te zatim potraže pomoć veterinara. Ovisno o veličini i dubini rane mi procijenimo da li je ranu potrebno kirurški obrađivati ili ne. Pošto kirurška obrada rane kod pasa i mačaka obično zahtjeva i opću anesteziju, manje povrede pustimo da zarastaju same. Ukoliko je krvarenje obilno ili se radi o dugačkoj reznoj rani, kirurška je obrada rane neophodna. Vlasnicima svakako preporučujem da prije nego poviju šapu koja krvari isperu ranu mlakom vodom i sapunom, po mogućnosti tušem, kako bi iz rane odmah odstranili nečistoće koje kasnije mogu biti uzrok infekcije rane. Poslije obrade rane važno je da je šapa dobro povezana i to iz nekoliko razloga: prvo, rana mora biti čista, a bez povoja je to nemoguće. Drugo, oboljelom psu ili maci treba spriječiti da liže ranu, posebno ako je rana šivana. Naime, lizanjem i grickanjem oni odstrane šavove prerano, pa se rana otvori. Šavove na šapici, posebno na jastučićima puštamo 12 do 15 dana i cijelo vrijeme šapa mora biti povijena, s time da povoj mijenjamo svaka 2 do 3 dana. Osim povreda izazvanih rezanjem ili ubodom vrlo se često srećemo sa gnojnim fistulama na šapi koje su izazvane stranim tijelom koje obično uđe pod kožu između prstiju. Rado se zavlače travke, popularne "lastavice" kojih u našem kraju ima u izobilju, a njihova je sezona od 5. do 9. mjeseca. U tom periodu posebno, psima treba svakodnevno pregledati šapice i odstraniti eventualne travke koje su zabodene u kožu. Ako se ta osnovna njega zapusti može se dogoditi da trava uđe potpuno pod kožu, a koji puta ju je vrlo teško locirati i izvaditi. Na mjestu ulaza travke formira se gnojna oteklina koja neće proći sve dok ne izvadimo travku. U kompliciranim slučajevima zna se dogoditi da takva travka "putuje" pod kožom, pa je ponekad izvadimo i desetak centimetara dalje od ulaznom mjesta.