Zakon o pravima branitelja iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji NN 74/04 do 92/14, utvrđuje posebne uvjete za zapošljavanje branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji na način da su tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela državne vlasti i druga državna tijela, upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, obvezna prilikom zapošljavanja na neodređeno vrijeme službenika i namještenika temeljem javnog natječaja i prilikom zapošljavanja na određeno vrijeme temeljem oglasa, dati prednost pod jednakim uvjetima nezaposlenom, sa propisanim redoslijedom.

Zakon je taj redoslijed odredio ovako:

1.) Djetetu smrtno stradalog, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez oba roditelja i djetetu smrtno stradaloga, zatočenoga i nestalog branitelja iz Domovinskog rata bez roditeljske skrbi;

2.) Hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata;

3.) Članu obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata;

4.) Dragovoljcu iz Domovinskog rata.

Taj redoslijed je logičan a Zakonom propisan i ima se u navedenim slučajevima primjenjivati. To se odnosi na sva radna mjesta u tijelima državne uprave i drugima koje zakon navodi ali ne i na poslovima radnih mjesta koja su propisom utvrđena kao rukovodeća radna mjesta u tijelima javne uprave.

Drugi slučaj pozitivne diskriminacije u zapošljavanju utvrđuje Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom NN 157/13 i 152/14. Taj zakon stvara određenim poslodavcima obvezu, zaposliti na „primjerenim radnim uvjetima, određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju radnika (od 2% do 6% ukupnog broja radnika).

Prednost pri zapošljavanju predviđena je i za pripadnike nacionalnih manjina koji uživaju u RH posebna prava i slobode sukladno Ustavu RH, Ustavnom zakonu i drugim zakonima, te međunarodnim obvezama RH. Zahtjeva se razmjerna zastupljenost članova predstavničkog tijela i jedinica lokalne i regionalne samouprave; zastupljenost u tijelima državne uprave razmjerno ukupnom stanovništvu RH odnosno na nižim razinama u općinama, gradovima i županijama.

Pozitivna prednost utvrđena je i Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN 53/92-148/13) o davanju prednosti pri zapošljavanju točno određenim osobama.

Navedeni i drugi propisi su heteronomni (državni) izvor prava o davanju prednosti pri zapošljavanju određenim osobama kod određenih poslodavaca i pod određenim uvjetima. Međutim, postoji mogućnost da se određeni prioriteti utvrde i kolektivnim ugovorom.

Svaka odredba mora voditi računa o zabrani diskriminacije i činjenici da svaka osoba mora ispunjavati opće i posebne uvjete za zasnivanje radnog odnosa.