Republika Hrvatska je 1.srpnja 2013.godine postala 28.članica Europske unije (EU) pa je u skladu s temeljnim dokumentima EU morala uskladiti svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU. To se odnosi i na pravo društava (statutni trgovački odnosi). U okviru toga je i pravo poslovnog nastana.
Nema zapošljavanja bez investicija i novog tržišta, a to znači i bez brojnih oblika trgovačkih društava, pa i onih koja su osnovana ili imaju sjedišta u drugim državama izvan Republike Hrvatske.
Zbog toga je pitanje poslovnog nastana važno ali i složeno kako, kada je u pitanju nastup trgovačkih društava sa sjedištem i registriranim u Republici Hrvatskoj, tako i obratno. Nama je važnije da se taj poslovni nastan realizira u drugom slučaju, tj. kada inozemna društva osnuju svoju podružnicu u Republici Hrvatskoj.
Zakon o trgovačkim društvima daje definiciju “Trgovačko društvo koje je valjano osnovano po pravu zemlje u kojoj ima sjedište (registrirano) izvan Republike Hrvatske, smatra se inozemnim trgovačkim društvom.
To se ne odnosi na osiguravajuća društva i na leasing društva, jer to uređuju drugi (posebni) zakoni.
Bitno je sjedište trgovačkog društva, pa ako se sjedište “izmješta” sa teritorije Republike Hrvatske, onda to trgovačko društvo “postaje” inozemno trgovačko društvo. To se provodi likvidacijom toga trgovačkog društva u državi u kojoj je “do tada” poslovala, a “osnovano” u “novoj” državi u kojoj ima sjedište.
Za sjedište se veže nacionalno zakonodavstvo, pa tako i radnici i poslodavci u tom slučaju primjenjuju Zakon o radu Republike Hrvatske.
Poslovni nastan je zapravo pravo obavljanja registrirane djelatnosti ili pojedinog posla, što opet može biti i trajno.
Način na koji inozemna trgovačka društva rade u Republici Hrvatskoj su: osnivanje trgovačkog društva na teritoriju Republike Hrvatske; prijenos registriranog sjedišta društva u Republiku Hrvatsku; prekogranična pripajanja i spajanja te osnivanje podružnice.
Još uvijek se najčešće osnivaju podružnice stranih trgovačkih društava pa se onda u njima zapošljavaju radnici državljani Republike Hrvatske ali i stranci u skladu sa Zakonom o strancima. To može biti jedna ili više podružnica, a ako ih je više onda je uvijek jedna označena kao glavna. To je učinjeno i radi zaštite radnika u tom društvu.
Pored ostalog, može doći do prekograničnih pripajanja i spajanja. Tako se trgovačko društvo preuzimatelju može pripojiti trgovačko društvo osnovano u drugoj državi. To se jednostavnije rješava ako je riječ o državama članicama EU ili državi stranci Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru.
