08.06.2015.
Prekovremeni rad
Prekovremeni rad smije trajati najviše do 8 sati tjedno. Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od 180 sati godišnje. Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnika, a trudnica, roditelj s djetetom do 3 godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do 6 godina starosti i radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, može raditi prekovremeno samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.
Poslodavac može koristiti prekovremeni rad samo u iznimnim situacijama, koje se ne mogu predvidjeti odnosno koje se ne mogu izbjeći i slično. Često se dešava da poslodavcu stigne narudžba naglo povećavajući opseg poslova s kratkim rokovima izvršenja, ali ne ako je to poslodavac očekivao pa je mogao planirati i drukčije se organizirati.
Prekovremeni rad poslodavac ne smije koristiti svakodnevno kako bi u svojem poslovanju naknadio nedostatak radne snage.
Sve te situacije moraju se urediti unaprijed ili kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Treba raditi. Treba spašavati imovinu. Treba stjecati dobitak, ali se rad mora ograničiti i platiti. Mora se poštivati načelo zaštite osobe na radu, zaštite zdravlja i života radnika. Radnik se između dva radna dana mora odmarati najmanje dvanaest sati i imati tjedni odmor od najmanje trideset i šest sati.
Što se plaćanja tiče to treba utvrditi (propisati) u navedenim aktima, uz mogućnost da se poslodavac i radnik dogovore da se umjesto plaćanja prekovremenog rada radniku daju slobodni dani kada to njemu i poslodavcu odgovara. Ako radnik na to ne pristane poslodavac je u obvezi da radniku plati prekovremeni rad onako kako je unaprijed određeno. Bitno je da to bude povećana plaća. Zakon o radu to ne određuje, kao niti dobivanje slobodnog dana, ali ga i ne zabranjuje. Radnik ima pravo na povećanu plaću, ali ako se to unaprijed uredi kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može se uz pristanak radnika umjesto plaćanja dati slobodan dan.
Izdvojeni članci
Radno pravo
Promjene u Zakonu o tržištu rada
Na 32. sjednici Vlade RH predložene su izmjene i dopune Zakona o tržištu rada. Ove reformske mjere donose nekoliko ključnih promjena koje bi trebale poboljšati situaciju za nezaposlene
Porezi i financije
Što donosi novi porez na nekretnine u 2025. godini?
Porez će se utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka. Za onog tko na taj dan bude vlasnik nekretnine provjerit će se je li nekretninu dugoročno iznajmio ili u njoj živi, a ako je u kratkoročnom najmu ili prazna, plaćat će se porez
Radno pravo
Povećanje bruto plaća u 2025. godini
U 2025. godini očekujemo značajno povećanje minimalne bruto plaće u Hrvatskoj, s dosadašnjih 840 eura na 970 eura