Zakon o radu „N.N“ 93/14 u kaznenim odredbama propisuje prekršaje i kazne za poslodavce koji povrijede određene norme Zakona. No, pored zakona o radu ima puno propisa koji propisuju prekršaje poslodavca kao pravnih i fizičkih osoba. Riječ je samo o prekršajima u oblasti rada i radnih odnosa. Pored njih poslodavci čine i druge prekršaje ali kao poduzetnici ili drugi subjekti u pravnom prometu obavljajući (realizirajući) registriranu djelatnost.

Poslove inspekcijskog nadzora kod poslodavaca obavlja inspekcija rada sukladno Zakonu o inspektoratu rada „N.N“ 19/14.

Po Zakonu o inspektoratu rada poslodavac čini prekršaj ako ne postupi po traženju inspektora rada bez obzira o kojem se zahtjevu radilo; ako mu ne dostavi propisane ili tražene podatke ili ne izvrši određene radnje u roku i na način kako je zatraženo. Za taj prekršaj predviđena je kazna od 120.000,00 do 150.000,00 kuna za poslodavca pravnu osobu, a za odgovornu osobu u toj pravnoj osobi kazna je 30.000,00 do 50.000,00 kuna. Veće su kazne za ne postupanje po rješenju inspektora rada nego kazne za prekršajna djela iz Zakona o radu.

Veliki broj prekršaja odnose se na prijave radnika na temelju Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju „N.N“ 81/13 i 137/13. Za ne dostavu prijave Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje novčana kazna je od 70.000,00 do 100.000,00 kuna. Uz to poslodavcu se može izreći i mjera zabrane obavljanja djelatnosti.

Novčana kazna izriče se i odgovornim osobama u pravnim osobama – poslodavcima.

Česti su prekršaji poslodavca koji radno angažira osobu s kojom nije a trebao je zaključiti ugovor o radu i prijaviti na obvezno mirovinsko osiguranje. Takvi prekršaji izvršavaju se pečaćenjem poslovnih prostorija, uređaja i opreme za rad, ako poslodavac u roku od pet dana ne dokaže da je postupio po rješenju inspektora i uplatio u državni proračun 30.000,00 kuna, za svakog ranije neprijavljenog radnika. Prekršaj je i nedostavljanje ili lažno dostavljanje podataka Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

Prekršajne odredbe nalaze se i u Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom „N.N“ 157/13 i 152/14, a odnosi se na poslodavce koji zapošljavaju više od 20 radnika da zaposle najmanje 3% osoba s invaliditetom. Oni drugi dužni su uplatiti novčanu naknadu jer u protivnom čine prekršaj i plaćaju novčanu kaznu od pet do trideset tisuća kuna. Prekršaj je i nedavanje prednosti osobi s invaliditetom pri zapošljavanju.

Brojni poslodavci odgovarali su i kažnjeni visokim novčanim kaznama zbog prekršaja koji se odnose na plaću, doprinose i poreze, po Zakonu o minimalnoj plaći „N.N“39/13; Zakonu o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca „N.N“84/08, 80/13, 82/15; Zakon o doprinosima „N.N“ 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 72/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, i Zakon o porezu na dohodak „N.N“ 177/04 do 136/15.

Posebno pitanje su prekršaji koji se odnose na provođenje zaštite na radu i zaštitu od požara, što je tema jednog od narednih brojeva.