Zakon o radu „N.N“ 93/14 u kaznenim odredbama propisuje prekršaje i kazne za poslodavce koji povrijede određene norme Zakona. No, pored zakona o radu ima puno propisa koji propisuju prekršaje poslodavca kao pravnih i fizičkih osoba. Riječ je samo o prekršajima u oblasti rada i radnih odnosa. Pored njih poslodavci čine i druge prekršaje ali kao poduzetnici ili drugi subjekti u pravnom prometu obavljajući (realizirajući) registriranu djelatnost.
Poslove inspekcijskog nadzora kod poslodavaca obavlja inspekcija rada sukladno Zakonu o inspektoratu rada „N.N“ 19/14.
Po Zakonu o inspektoratu rada poslodavac čini prekršaj ako ne postupi po traženju inspektora rada bez obzira o kojem se zahtjevu radilo; ako mu ne dostavi propisane ili tražene podatke ili ne izvrši određene radnje u roku i na način kako je zatraženo. Za taj prekršaj predviđena je kazna od 120.000,00 do 150.000,00 kuna za poslodavca pravnu osobu, a za odgovornu osobu u toj pravnoj osobi kazna je 30.000,00 do 50.000,00 kuna. Veće su kazne za ne postupanje po rješenju inspektora rada nego kazne za prekršajna djela iz Zakona o radu.
Veliki broj prekršaja odnose se na prijave radnika na temelju Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju „N.N“ 81/13 i 137/13. Za ne dostavu prijave Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje novčana kazna je od 70.000,00 do 100.000,00 kuna. Uz to poslodavcu se može izreći i mjera zabrane obavljanja djelatnosti.
Novčana kazna izriče se i odgovornim osobama u pravnim osobama – poslodavcima.
Česti su prekršaji poslodavca koji radno angažira osobu s kojom nije a trebao je zaključiti ugovor o radu i prijaviti na obvezno mirovinsko osiguranje. Takvi prekršaji izvršavaju se pečaćenjem poslovnih prostorija, uređaja i opreme za rad, ako poslodavac u roku od pet dana ne dokaže da je postupio po rješenju inspektora i uplatio u državni proračun 30.000,00 kuna, za svakog ranije neprijavljenog radnika. Prekršaj je i nedostavljanje ili lažno dostavljanje podataka Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
Prekršajne odredbe nalaze se i u Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom „N.N“ 157/13 i 152/14, a odnosi se na poslodavce koji zapošljavaju više od 20 radnika da zaposle najmanje 3% osoba s invaliditetom. Oni drugi dužni su uplatiti novčanu naknadu jer u protivnom čine prekršaj i plaćaju novčanu kaznu od pet do trideset tisuća kuna. Prekršaj je i nedavanje prednosti osobi s invaliditetom pri zapošljavanju.
Brojni poslodavci odgovarali su i kažnjeni visokim novčanim kaznama zbog prekršaja koji se odnose na plaću, doprinose i poreze, po Zakonu o minimalnoj plaći „N.N“39/13; Zakonu o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca „N.N“84/08, 80/13, 82/15; Zakon o doprinosima „N.N“ 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 72/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, i Zakon o porezu na dohodak „N.N“ 177/04 do 136/15.
Posebno pitanje su prekršaji koji se odnose na provođenje zaštite na radu i zaštitu od požara, što je tema jednog od narednih brojeva.
24.07.2017.
Prekršaji poslodavca iz radnih odnosa
Izdvojeni članci
Radno pravo
Opravdanost izvanrednog otkaza
Izdvojili smo slučaj odluke poslodavca javnog cestovnog prijevoza putnika, kojom daje izvanredni otkaz ugovora o radu vozaču autobusa
Porezi i financije
Porezni aspekt troškova darovanja
Darovanja veća od 2% ukupnog prihoda prethodne godine porezno su nepriznati rashod te uvećavaju osnovicu poreza na dobit
Porezi i financije
Porezni tretman dnevne parkirne karte
Dnevna parkirna karta za parkiranje službenih vozila na službenim putovanjima smatra se troškom parkinga te je porezno priznati trošak kod obračuna poreza na dobit