Nakon smrti člana obitelji, greškom smo u matičnom uredu prijavili tekući račun preminule na kojem u tom trenutku nije bilo ništa. Naknadno je taj račun zatvoren. Kako preminula nije bila u posjedu nikakve druge imovine, pokretne ni nepokretne, pokušali smo na općinskom sudu zaustaviti ostavinsku raspravu koja je postala bespredmetna. Iako predmet još nije proslijeđen javnom bilježniku, u pisarnici suda su nam rekli da to nije moguće. Je li to točno? Moraju li se njeni nasljednici javiti na poziv javnog bilježnika kako bi naslijedili nula kuna i što ako se ne odazovu? Budući da je preminula umrla u gradu u kojem je imala boravište, a to je 600 km udaljeno od njezinog posljednjeg prebivališta, postoji li opcija da se predmet prebaci iz jednog grada u drugi? Plaća li se u tom slučaju javnobilježnička naknada jednom i drugom javnom bilježniku?
U skladu s odredbom članka 210. Zakona o nasljeđivanju, ostavinski se postupak pokreće po službenoj dužnosti kad sud primi smrtovnicu ili izvadak iz matice umrlih, odnosno s njima izjednačenu ispravu. Međutim, u skladu s člankom 215. stavak 1. Zakona o nasljeđivanju, ako prema podacima kojima sud raspolaže umrli nije ostavio ostavinu, ostavinski će sud rješenjem odlučiti da se ne provodi ostavinska rasprava. Stoga, ukoliko je račun koji ste greškom prijavili kod izrade smrtovnice zatvoren, dokaz o tome dostavite sudu zajedno s ispisom prometa po računu iz kojega bi se vidjelo da na istom nema sredstava te zatražite da se donese rješenje kako se ostavina neće provoditi.
U vezi mjesne nadležnosti, prema članku 177. stavak 1. Zakona o nasljeđivanju, za ostavinski postupak mjesno je nadležan sud na čijem je području ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivalište (ostavinski sud), a koji provođenje ostavine povjerava javnom bilježniku s područja toga suda. Obavijestite sud kojemu je dostavljena smrtovnica i o činjenici da isti nije niti nadležan odlučivati o provođenju ostavine prema zakonskim odredbama i zatražite da se predmet ustupi mjesno nadležnom sudu posljednjeg prebivališta ostaviteljice. Sud prema mjestu boravišta ostavitelja nadležan je jedino u slučaju da ostavitelj nije imao prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj.
Ukoliko predmet ipak dođe do javnog bilježnika i njemu dostavite dokaz kako ostavine iza ostaviteljice nema, isti će biti primoran obustaviti postupak odnosno donijeti rješenje kako nema ostavine koja bi se raspravljala u ostavinskom postupku. Određene troškove će javni bilježnik u takvom slučaju ipak imati, poput dostave poziva nasljednicima i slično, no ukoliko vrijednost ostavine ne prelazi iznos od 1.000,00 kn, a ako ostavine nema tada je jasno da je i njezina vrijednost 0,00 kn, naknada javnog bilježnika je 30,00 kn uvećano za pripadajući PDV u skladu s člankom 7. Pravilnika o visini nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda u ostavinskom postupku. Javni bilježnik lakše će uredno okončati postupak i uz manje troškove ako mu se nasljednici odazovu odnosno barem uredno zaprime pozive.
