Iako se činilo da Vlada zbog koalicijskih obveza neće imati hrabrosti niti vremena provesti poreznu reformu prije nove godine, Ministar financija ipak je ostao dosljedan i Vladi prezentirao prijedloge novih poreznih Zakona, između ostalog i Zakona o porezu na dobit.

Radi ispunjavanja utvrđenih ciljeva porezne reforme, nakon što je Ministarstvo provelo analizu, u sustavu poreza na dobit provodi se smanjenje poreznog tereta za sve obveznike poreza na dobit uz poseban poticaj razvoju malog poduzetništva i poduzetnika koji započinju poslovnu aktivnost. Tako se ovim Prijedlogom zakona smanjuje osnovna porezna stopa sa 20% na 18%, a za porezne obveznike koji ostvaruju godišnje prihode do 3 milijuna kuna na 12%. Treba napomenuti da su ogromna većina poreznih obveznika upravo ovi mali porezni obveznici koji će najviše i osjetiti reformu. Nove porezne stope bi se, prema Prijedlogu zakona, primijenile pri podnošenju godišnjih poreznih prijava za razdoblja koja počinju teći od 01.01.2017. godine, pri čemu će se predujam poreza na dobit za 2017. godinu prema prijavi poreza na dobit za 2016. utvrditi primjenom nižih poreznih stopa, 18% ili 12%, što je još jedna od dobrih vijesti.

Za male porezne obveznike koji ostvaruju godišnje prihode do 3 milijuna kn predlaže se i mogućnost utvrđivanja porezne osnovice poreza na dobit prema novčanom načelu, dakle, po naplati, ali samo ako na isti način obračunavaju i plaćaju i PDV.

No, paralelno sa smanjivanjem porezne stope, zbog potrebe očuvanja određene razine prihoda s osnove poreza na dobit odnosno radi fiskalne održivosti, ukinut će se porezna olakšica za reinvestiranu dobit i doći će do izmjena u načinu korištenja regionalnih poreznih olakšica, također od 01.01.2017. Poduzetnici se upućuju na Zakon o poticanju ulaganja.

Banke dobivaju posebnu jednokratnu poreznu pogodnost otpisa dugova teško naplativih i nenaplativih kreditnih plasmana, dok se i poduzetnicima djelomično olakšavaju otpisi te će se porezno priznavati i otpis potraživanja ukoliko porezni obveznik dokaže da troškovi pokretanja određenih postupaka naplate premašuju iznos potraživanja ili ako dokaže da je pažnjom dobrog gospodarstvenika pokrenuo određene radnje s ciljem naplate potraživanja pri čemu je utvrdio konačnu nemogućnost naplate otpisanog iznosa potraživanja. Malo je nejasno koji su to postupci, pa možemo očekivati daljnja tumačenja porezne uprave.

Država će olabaviti i s reprezentacijama, pa će se tako u porezno prihvatljive rashode ubuduće priznavati 50% nastalih troškova, ali isto tako za troškove sredstava za osobni prijevoz uvodi se promjena u vidu smanjenja porezno priznatog rashoda sa 70% na 50%.

Bez obzira na određene manjkavosti i želje svakog poduzetnika da porezno opterećenje bude još i manje, moramo priznati da za veliku većinu poduzetnika ova reforma donosi više nego bilo koja do sada, budući da osim kozmetičkih poteza, konačno sadrži i vrlo mjerljiva i konkretna smanjenja poreznih davanja.