Probni rad, obrazovanje i stručno osposobljavanje za rad

Prilikom zasnivanja rad­nog odnosa i sklapanja ugo­vora o radu može se ugovoriti probni rad (Zakon o radu: članak 53.) U odre­đenim slučajevima propi­sanim posebnim zakonom probni rad je obvezan.

Po Zakonu o radu probni rad ako je ugovoren ne može trajati duže od šest mjeseci. Probni rad može se ugovo­riti odnosno propisati za svako radno mjesto odnosno posao i za svakog radnika na tom radnom mjestu bez obzira na godine radnog sta­ža (ili još bolje radnog is­kustva na određenim pos­lo­vima) i na godine života.

Malo je toga što Zakon o radu propisuje za probni rad pa će to biti uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. To je važno i zbog či­njenice da „nezadovoljava­nje radnika na probnom ra­du predstavlja posebno op­rav­dan razlog za otkaz ugo­vora o radu“. Zbog toga je bitno utvrditi: trajanje, pra­ćenje i ocjenjivanje probnog rada kod poslodavca. 

Praksa nudi različita rje­šenja ali zbog objektivnosti  u postupku to treba precizno urediti unaprijed. Što se tiče praćenja uputnije da to čini komisija koja se ime­nuje za određene poslove (na duži ili kraći rok) radi objektivnosti i manjih mo­guć­no­sti sporenja.

Poseban oblik osposoblja­vanja odnosi se na prip­ravnika.

 

Pored navedenih oblika, u članku 59. Zakon o radu uređuje stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Poslodavac može osobu koja je završila školovanje za određeno zanimanje, primati za stručno osposobljavanje za rad, ako je stručni ispit ili radno is­kustvo, zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uv­jet za obavljanje poslova rad­nog mjesta određenog zanimanja. „Razdoblje struč­nog osposobljavanja za rad… ubraja se u priprav­nički staž i radno iskustvo propisano kao uvjet na pos­lovima radnog mjesta od­ređenog zanimanja“. Traje najduže koliko traje prip­rav­nički staž. Ugovor o struč­nom osposobljavanju mora se sklopiti u pisanom obliku bez prava na plaću i naknade sklapanju i prestanku ugovora o radu.