Probni rad nije „pripravnički staž“ i „naukovanje“ već radnikovo dokazivanje da zna raditi samostalno one poslove zbog kojih je zasnovao radni odnos
Poslodavci često koriste probni rad prilikom sklapanja ugovora o radu kako bi se osigurali od „izbora“ radnika koji se za vrijeme rada pokaže „neodgovarajućima“. U sudskoj praksi ima slučajeva da poslodavac i naknadno dok još traje ugovor o radu i radni odnos pa i slučaja kada sklapa izmjene i dopune ugovora o radu (anekse) ugovora bolje reći „određuje“ probni rad radnika. To nije dozvoljeno i stav je sudova „probni rad smije se ugovoriti samo prilikom zasnivanja radnog odnosa radnika kod određenog poslodavca, ali ne i u tijeku trajanja radnog odnosa prilikom sklapanja izmijenjenog ugovora o radu“.
U pravilu probni rad ocjenjuje komisija ili drugo „kolektivno“ tijelo koje imenuje poslodavac. Ocjenjuju se stručne i radne sposobnosti radnika. Negativna ocjena probnog rada ima za posljedicu otkaz ugovora o radu, ali uvijek po isteku probnog rada. Može poslodavac za vrijeme dok još traje probni rad „upozoriti“ radnika na nedostatke, pa ako se one ponavljaju donijeti odluku o neuspješnom radu i otkazu ugovora o radu. Probni rad nije „pripravnički staž“ i „naukovanje“ već radnikovo dokazivanje da zna raditi samostalno one poslove zbog kojih je zasnovao radni odnos.
Smisao probnog rada je zaštita kako poslodavca tako i radnika. Po Zakonu o radu „N.N“ 93/14, probni rad nije obvezan. Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad… i ne smije trajati duže od šest mjeseci. Otkazni rok kod probnog rada je najmanje sedam dana. Poslodavac od prvog dana probnog rada provjerava rad.
Provjeravaju se stručne i radne sposobnosti radnika. Radniku se mora omogućiti da za vrijeme probnog rada dokaže svoje radne i stručne sposobnosti i da ograničeno trajanje neizvjesnosti pretvori u izvjestan rezultat probnog rada.
Vrhovni sud Republike Hrvatske u jednoj odluci kaže: „Za vrijeme probnog rada ne provjeravaju se samo radnikove stručne sposobnosti, tehničke osobine i uspješnost u radu, umješnost u radu, nego se osim stručnih sposobnosti provjeravaju i njegove druge sposobnosti, kao što su moralne i ljudske kvalitete, primjerice odnos prema radu, sredstvima rada, odnos prema drugim radnicima, prema korisnicima usluga, odnos prema poslodavcu, te napose radnikova radna disciplina.
Poslodavac mora prije isteka probnog rada radnika obavijestiti o rezultatu probnog rada. Bez obzira na negativnu ocjenu probnog rada, ako je poslodavac ne saopći radniku, predstavlja se da je probni rad radnika bio uspješan odnosno da je radnik zadovoljio na probnom radu.
Zakon o radu u članku 115. propisuje „redoviti otkaz ugovora o radu“ tako da pored ostalog „poslodavac može otkazati ugovor o radu… i u slučaju… ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog ne zadovoljavanja na probnom radu)“.
Otkaz mora biti u pisanom obliku.
Otkaz mora biti obrazložen. Otkaz se mora dostaviti radniku kojem se otkazuje. Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu.
Uputno je da se pojedinosti o probnom radu autonomno reguliraju kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.
