Osiguranik koji je obolio od profesionalne bolesti, uz pravo na naknadu plaće, ostvaruje i pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na troškove prijevoza u vezi s korištenjem te zdravstvene zaštite zbog profesionalne bolesti
Profesionalnom bolešću smatra se ona bolest za koju se dokaže da je posljedica djelovanja štetnih utjecaja u procesu rada i/ili radnom okolišu, odnosno za koju je poznato da može biti posljedica djelovanja takvih štetnosti, a intenzitet štetnosti i duljina trajanja izloženosti toj štetnosti je na razini za koju je poznato da uzrokuje oštećenje zdravlja. Od pojma „profesionalna bolesti“ širi je pojam „bolest u vezi s radom“.
U sudskim sporovima treba utvrditi da je bolest radnika uzrokovana uvjetima rada te da se pojavila kod radnika nakon što se zaposlio kod određenog poslodavca na određenom radnom mjestu. Sud utvrđuje postoji li uzročna veza između štetne radnje odnosno uvjeta rada i bolesti. Taj dokaz mora nedvojbeno upućivati na bolest u vezi s radom i da izloženost zdravlja radnika štetnim uvjetima rada traje duže vremena, bez obzira na organiziranu, koordiniranu i na propisima utemeljenu aktivnost poslodavca i provedbenih mjera kojima se sprečava izlaganje radnika profesionalnim rizicima. U svemu je posebno važno osigurati odgovarajuće uvjete rada.
Osiguranik koji je obolio od profesionalne bolesti, uz pravo na naknadu plaće, ostvaruje i pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na troškove prijevoza u vezi s korištenjem te zdravstvene zaštite zbog profesionalne bolesti. To pravo ima i u slučaju prestanka radnog odnosa te sve dok ponovno nije radno sposoban, odnosno do konačne ocjene o radnoj sposobnosti ili invalidnosti.
Profesionalnu bolest utvrđuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Postupak se provodi po prijavi poslodavca, državnog tijela ili radnika-osiguranika. Riječ je o upravnom postupku.
Radnik-osiguranik koji primi ispravu zdravstvene ustanove kojom se potvrđuje nastanak profesionalne bolesti, dužan je u roku od 8 dana podnijeti prijavu o profesionalnoj bolesti. Ako u objektivnom roku od tri godine ne podnese prijavu, gubi pravo na pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja profesionalne bolesti od strane navedenog Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Nakon što zaprimi prijavu, Zavod donosi Rješenje o čemu se, pored osiguranika, obavještava i izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite osiguranog radnika, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Državni inspektorat - Inspekcija rada.
Poslodavci kod kojih je utvrđen veći broj profesionalnih bolesti plaćaju i do 50% veće doprinose, a u suprotnom mogu plaćati i manje.
Inače, Zakon zahtijeva da je obvezno utvrđivanje zdravstvene sposobnosti radnika koji treba započeti raditi na poslovima s posebnim uvjetima rada. Troškove toga pregleda snosi poslodavac.
Na odgovornost poslodavca primjenjuje se načelo objektivne odgovornosti za opasnu stvar i opasnu djelatnost.
Još je teže i složenije pitanje kada zbog profesionalne bolesti nastanu invalidnost i tjelesno oštećenje, pa, bez obzira na ishod, posljedice snose i radnik i poslodavac, ali i fondovi zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.
