Neki autori navode da se migrena javlja češće kod određenog tipa osoba - koje su posebno inteligentne, ambiciozne, temperamentne, osjetljive, s previše obveza koje žele završiti u prekratkom roku, no to nije pravilo. Stres je važan faktor u nastajanju migrenskog napadaja, a često se opisuje i migrena za vrijeme vikenda, kada se osoba baš može opustiti, a nekim se podsvjesnim mehanizmima to ne dopušta. Također se opisuju promjene vremenskih fronti (posebno južno i vlažno vrijeme) kao jedan od faktora koji pogoduje nastanku migrenskog napadaja, kao i prekomjerno izlaganje vrućini i suncu, odnosno hladnoći. Hormonski utjecaj kod žena već je ranije spomenut, a često se opisuju i pojedine vrste hrane koje pogoduju nastanku migrene, npr. sirevi, posebno oni zreliji, te čokolada, kava, različita alkoholna pića (npr. crno vino), oscilacije šećera u krvi (posebno kod dijeta za mršavljenje). Pušenje je također siguran činitelj u nastanku napadaja migrene, zatim nedovoljno odmaranje, neprospavane noći, predugo gledanje TV ili drugi svjetlosni stimulusi (kompjutori, light-show). Dakle, bilo koji faktor koji dovodi do disharmonije i poremećaja u životnoj ravnoteži može biti okidač za napadaj. Međunarodno društvo za glavobolju (International Haedache Society) uvelo je kriterije za klasifikaciju glavobolja i migrena koji bi se trebali primjenjivati u čitavom svijetu. Ta klasifikacija navodi nekoliko vrsta migrene: o migrena bez aure (prije zvana obična migrena), o migrena s aurom (ili prije - klasična migrena), o glavobolja tenzijskog tipa (tenzijska glavobolja). Postoje još i o kompliciranije migrene, kao npr. oftalmoplegična migrena, bazilarna migrena i sl. Migrenu bez aure karakterizira napadaj glavobolje koji traje (ako se ne liječi) od 4 do 72 sata. Radi se o pulsirajućoj boli, koja se javlja u jednoj strani glave, koja remeti svakodnevni život. Počinje često ujutro, pojačava se pri fizičkom naporu i pri kretanju. Obično se uz glavobolju javlja barem jedna od sljedećih karakteristika: mučnina i/ili povraćanje, osjetljivost na svjetlo i/ili na buku. Neposredno prije i za vrijeme napadaja može se zapaziti pojačano znojenje tijela. Napadaji takve glavobolje, iako periodični, nisu redovni, pa je moguće da osoba s tim tipom glavobolje dulji period bude bez glavobolje i bez liječenja. U žena za vrijeme trudnoće primjećeno je da napadaji takve glavobolje ili prestaju ili su puno rjeđi. U migreni s aurom, već i samo ime kaže, glavobolji prethodi tzv. aura. Aura se može očitovati kao smetnja vida, mrlja u vidnom polju koja se povećava, zamućen vid, ili čak i potpuna sljepoća na jednom oku, no mogu se javiti i svjetleće točkice, zvjezdice ili cik-cak crte. Mogu se javiti i drugi neurološki simptomi, npr. utrnulost i slabost u ruci i nozi te utrnulost u jednoj strani lica, smetnje govora, promjene raspoloženja, vrtoglavice, nelagoda u prsima. Aura obično traje oko pola sata, ne duže od sat vremena, i nakon nje se javlja glavobolja, mučnina i osjetljivost na svjetlo i/ili zvuk. Glavobolja nakon aure, ako se javi, traje obično od 8 do 24 sata, najčešće je jednostrana, ali se može proširiti i obostrano, s time da je jača na onoj strani na kojoj je počela. Bolesnici osjećaju opću slabost, blijedi su, razdražljivi, najčešće s izraženim kolobarima, tj. podočnjacima i podbuhla lica. Poseban oblik migrene je i tzv. migrenozni status, kada napadaj migrenozne glavobolje traje duže od 72 sata, bez obzira na liječenje. Glavobolja je kontinuirana, ili s prekidima manjim od 4 sata.