Poslovnu tajnu dužni su čuvati svi radnici kod poslodavca koji je jedan podatak takvim proglasio. Odavanje tajne je protupravno djelo.


Brojne pravne osobe, a pogotovo trgovačka društva i ustanove mogu imati neo­bjavljene činjenice u vezi s njihovom djelatnošću, od­nos­no poslovanjem, za koje znaju samo neke osobe, koje ih drugima ne smiju reći.

To mogu biti formulari, uzorci, modeli, metode, programi, tehnički procesi i dru­go. Poslovna tajna su uvijek podaci. Takvima ih progla­šavaju zakoni, drugi propisi i opći akti pravnih osoba. Ne mogu se svi podaci proglasiti poslovnom tajnom, već samo onaj dio proizvodne taj­ne, istraživačkog ili drugog rada koji, ako bi se sa­općili, mogu imati štetne pos­ljedice za pravnu osobu.
 
Izraz tajna ima dva zna­čenja: šire i uže značenje. U širem smislu tajna je sve što je nepoznato. Tajne u užem smislu je sve što pojedinci i pravne osobe skrivaju od drugih (uže i šire grupe, dr­žave, poduzeća), u cilju zaš­tite nekih interesa i ostvarivanju ciljeva. Može biti dr­žavna, značajna, obi­čna i povjerljiva tajna. To se mora označiti bez obzira koliko to trajalo jer je tajna dinamična kategorija. Pos­lovna tajna je posebna vrsta tajne (industrijska tajna, obrt­nička tajna, trgovačka tajna, proizvodna tajna, komercijalna tajna itd). Poslovnu tajnu može posjedovati sa­mo jedna oso­ba ili više njih. Za pravnu osobu ima se sma­trati pos­lovnom tajnom i svaki tako označeni poda­tak od pos­lovnih partnera, oru­žanih snaga, redarst­ve­nih vlasti ili javnih tijela, nat­ječaji, dražbe dok traje postupak i dr. U pravnoj osobi moraju se odrediti fi­zičke osobe ili organi koji mo­gu saopćavati podatke po točno propi­sanom postupku i toč­no određenim osobama.
 
Poslovnu tajnu dužni su ču­vati svi radnici kod poslodavca koji je jedan podatak takvim proglasio. Oda­va­nje tajne je protupravno dje­lo: djelo nelojalne utakmice, kazneno djelo, prekr­šaji, disciplinsko (stegovno) djelo i dr.

Poslovna tajna ne može biti regulirana u kolektiv­nom ugovoru niti u poje­di­na­čnom ugovoru o radu (ču­vanje mo­že). Samo posloda­vac od­re­đuje što se kod nje­ga smatra poslovnom taj­nom. Najčešće o tome do­no­si posebni auto­nomni opći akt. Poslodavac može za povredu poslovne tajne po­krenuti disciplinski postupak (stegovni postupak), pos­tupak za naknadu štete, otkazati ugovor o radu ili po­krenuti propisani kazneni postupak. Svaki radnik koji izravno ili neizravno saz­na za poslovnu tajnu (a re­če­no je ili napisano da je riječ o podatku koji predstavlja pos­lovnu tajnu) dužan je tu tajnu čuvati (i sačuvati).