Između obrtnika-dadilje i radnika/ce dadilje odnosno pomoćne dadilje sklapa se ugo­vor o radu u skladu sa Zakonom o radu.


Zakon o dadiljama NN 37/13 odredio je radni status dadilja.
 
Dadilja je fizička osoba koja djelatnost dadilje obav­lja kao obrtnik ili je zaposlena kod obrtnika koji obavlja djelatnost dadilje te koja je upi­sana u imenik dadilja.

Pomoćna dadilja je fi­zič­ka osoba koja je zaposlena kod obrtnika koji obavljaju djelatnost dadilje te koja neposredno i osobno pruža pomoć dadilji u čuvanju i skrbi za djecu, a upisana je u imenik pomoćnih dadilja.

Da bi mogao biti registriran kao djelatnost dadilje obrt­nik se mora prvo regi­stri­rati u Obrtni registar a on­da podnijeti zahtjev nad­ležnom obiteljskom centru u županiju prema prebivalištu odnosno boravištu da ga upiše u registar - Imenik da­dilja.

Djelatnost može obavljati u stambenom prostoru, stam­­benom prostoru rodi­telja za čije dijete obavlja poslove dadilja ili u pos­lovnom prostoru koji ispu­njavaju Zako­nom utvrđene uvjete. Obrt­nik-dadilja mo­že zapošljavati radnike/radnice dadilje i po­moćne da­dilje ako želi da is­tovremeno skrbi o više djece. Kada obrtnik sam radi kao dadilja onda ima status po Zakonu o obrtu, a kada uz to zapoš­ljava i druge onda treba udovoljiti propisima o radu jer se pojavljuje kao pos­lodavac.

Između obrtnika-dadilje i radnika/ce dadilje odnosno pomoćne dadilje sklapa se ugo­vor o radu u skladu sa Zakonom o radu. Ugovor o radu može biti zaključen na neodređeno ili na određeno vrijeme. Mora imati sve sa­držaje koje određuje Zakon o radu, nakon što su pret­hodno ispunjeni uvjeti na jednoj i na drugoj strani subjekta za zasnivanje radnog od­nosa. Pos­lodavac mora bi­ti registriran (upisan u ob­rtni registar i upisnik dadi­lja) što znači da je ispunio uvjete po Zakonu o dadiljama.

Dadilja i pomoćna dadilja moraju ispuniti opće i po­seb­ne uvjete za zasnivanje rad­nog odnosa. To su go­dine ži­vota i opća zdravstvena spo­sobnost i najmanje srednja škola uz položen ispit za da­dilju. Istina, traži se i dokaz o zdravstvenoj spo­sobnosti ra­da s djecom.

Sugerira se onima koji namjeravaju otvoriti obrt i baviti se poslovima dadilja da zatraže savjet u Obrt­ni­čkoj komori, u uredu dr­žav­ne up­rave u Županiji, Zavo­du za zapošljavanje i drugima kako bi spremniji ušli u ove od­no­se. To važi i za bu­duće dadilje i pomoćne da­dilje koje će zasnovati radni odnos na tim poslovima.

Radno mjesto se zove dadilja ili pomoćna dadilja, odnosno poslovi dadilje kako ih navodi Zakon o dadiljama. Treba ih precizirati. U ugovoru se utvrđuje radno vrijeme i svi njegovi elementi i oblici: dnevni i noćni rad, preraspodjela, rad u smjenama, dvokratno i slično. To važi i za odnose i za dopuste ( dnevni odmor, stanka, odmor između dva radna dana, tjedni odmor i godišnji odmor, plaćeni i neplaćeni dopust i dr.).

Plaća će biti predmet ugovora o radu jer nema kolektivnog ugovora za ovu djelanost. Međutim, tu se moraju utvrditi kriteriji (osnovni) i mjerila koja garantiraju isplatu bruto i neto plaće sa propisanim obvezama jedanput mjesečno. To se odnosi i na naknadu plaće. Praksa će graditi odnose uzimajući u obzir uvjete u kojima dadilja radi, broj djece i drugo.

Specifična je zaštita na radu jer se ne može isključiti obveza poslodavca u tom smislu jer se ne radi o kućnom pomoćnom osoblju. Tu treba poštivati mjere i sredstva u adekvatnim djelatnostima (dječji vrtić i sl.).

Dadilja odgovara za štetu ali odgovara i za povredu radnih obveza.

Otkaz ugovora o radu može biti samo onako kako propisuje Zakon o radu (redovni i izvaredni).
Prakse nema pa će svako rješenje određenog odnosa biti “novo”. Sugerira se onima koji namjeravaju otvoriti obrt i baviti se poslovima dadilja da zatraže savjet u Obrtničkoj komori, u uredu državne uprave u Županiji, Zavodu za zapošljavanje i drugima kako bi spremniji ušli u ove odnose. To važi i za buduće dadilje i pomoćne dadilje koje će zasnovati radni odnos na tim poslovima.