Poslodavac mora obavijestiti radnika o njegovu rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju prijeke potrebe za radom radnika.
Zakon o radu „N.N“ 93/ 14 na nov način regulira raspored radnog vremena. Radno vrijeme može imati najozbiljnije posljedice za poslodavca ali i za radnika. Sada je posebno važno uprosiječivanje radnog vremena, tj. nejednaki raspored tjednog radnog vremena kako bi se postigla što veća fleksibilizacija radnog vremena.
Poslodavci lakše organiziraju radno vrijeme u cilju prilagođavanja potrebama tržišta. U jednom periodu radno vrijeme se raspoređuje kraće u drugom duže po danima, tjednima i mjesecima. Dužina tako raspoređenog radnog vremena iznosi 50 sati tjedno, a prosječno 48 sati u četiri tjedna. Kolektivnim ugovorom može se povećati radno vrijeme na 60 sati tjedno u trajanju do šest mjeseci. Kada se to „svede“ onda prosjek može biti najviše 48 sati tjedno. Ako se radi o šestodnevnom radnom tjednu tako radno vrijeme može biti i 65 odnosno 70 sati tjedno, ali se mora svoditi na 45 sati tjedno u 4 odnosno 6 mjeseci.
Raspored radnog vremena može se regulirati kolektivnim ugovorom, sporazumom između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu, ugovorom o radu, ali i pisanom odlukom poslodavca za cijelu organizaciju poslodavca a ne za pojedinog radnika. Poslodavac mora rasporediti radno vrijeme samo onako kako je unaprijed propisano.
Poslodavac mora obavijestiti radnika o njegovu rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju prijeke potrebe za radom radnika. Ako poslodavac tako ne postupi čini prekršaj za koga može biti kažnjen od 60.000,00 do 100.000,00 kuna (članak 229. st.1.t.2. Zakona o radu). Prijeka potreba može biti prekovremeni rad, promjena smjene, početak radnog vremena i drugo. To se konkretno procjenjuje u svakom konkretnom slučaju, vodeći računa o djelatnosti poslodavca i iznenadnim slučajevima (bolovanje, smrtni slučaj, hitne inventure, sirovine i sl.) da se posao baš tada i tako obavi.
To se ne smije zloupotrebljavati, pogotovo ako poslodavac iznenada javi radniku da ne mora doći raditi.
