Zbog narušenih odnosa planiram pokrenutu razvod braka. U 28-godišnjem braku radim cijelo vrijeme. Muž je pomorac i ima znatno veća primanja od mene. Od imovine smo stekli stan kojeg je on otkupio za vrijeme braka, na njega je imao stanarsko pravo preko bake (bivši društveni stanovi) i izgradili smo kuću. Na sve je on upisan kao vlasnik. S obzirom da sam svjesna da s njim neću moći postići dogovor, zanima me sljedeće:
-
Može li me izbaciti iz kuće?
-
Koliku alimentaciju je okvirno dužan plaćati kćerki koja je na studiju? Primanja su mu oko 7.000 € mjesečno.
-
Kada se određuje alimentacija, prilikom rastave braka ili naknadno?
-
Može li on tražiti veći dio u bračnoj stečevini radi većih primanja?
-
Kako ide postupak u slučaju isplate jednog od bračnih drugova? Sklapa li se u tom slučaju ugovor? Može li se osoba ovršiti ako ne isplati drugu stranu?
Postavili ste više pitanja pa ćemo ih postavljenim redoslijedom pokušati i obraditi.
Obiteljski zakon kroz članke 32. i 46. regulira pitanje obiteljskog doma i prava na stanovanje te posebne odredbe o zaštiti dobrobiti djece i obiteljskog doma.
Odredba članka 32. ObZ-a fokusirana je na pitanja stanovanja bračnih drugova, a odredba članka 46. na prava djece u vezi obiteljskog doma i stanovanja u istome, a radi se o situacijama kada obiteljski dom predstavlja bračnu stečevinu. Iz vašeg pitanja proizlazilo bi da kuća predstavlja bračnu stečevinu. Kada obiteljski dom predstavlja bračnu stečevinu, tada sud na zahtjev bračnog druga može odrediti da pravo stanovanja u istome ostvaruje samo jedan roditelj sa zajedničkom maloljetnom djecom nad kojom roditelji ostvaruju roditeljsku skrb. Takvo pravo stanovanja traje do razvrgnuća suvlasničke zajednice na obiteljskom domu koji je bračna stečevina, a sud može odrediti i da bračni drug koji s djecom koristi obiteljski dom koji je bračna stečevina plaća kompletne režije doma i paušalnu najamninu onom bračnom drugu koji ne koristi obiteljski dom odnosno ne stanuje u istome. Sud može, s obzirom na okolnosti slučaja, i odbiti zahtjev za stanovanje roditelja koji ostvaruje roditeljsku skrb s djecom u obiteljskom domu ako ukupni prihodi bračnih drugova ne bi mogli osigurati troškove odvojenog stanovanja i života bračnih drugova i djece.
U postupku razvoda braka između supružnika koji imaju zajedničku maloljetnu djecu najprije se pred Centrom za socijalnu skrb provodi poseban postupak u kojem se pokušava zaključiti Sporazum o zajedničkoj roditeljskoj skrbi kojim se utvrđuje s kojim će roditeljem djeca živjeti, o susretima i druženjima s drugim roditeljem te o visini uzdržavanja koju je roditelj koji s djecom ne živi dužan plaćati. Ukoliko takav sporazum postignete, on se sudu podnosi na potvrdu te ćete u vrlo kratkom sudskom postupku posve urediti svoje odnose. Ukoliko ne možete sa suprugom postići takav sporazum, tada će sud u postupku donijeti odluku o razvodu braka, s kojim će roditeljem djeca živjeti, o susretima i druženjima s drugim roditeljem te o visini uzdržavanja koju je roditelj koji s djecom ne živi dužan plaćati. Visina uzdržavanja ovisi o primanjima roditelja s kojim djeca neće živjeti, životnim potrebama koja ovise o dobi djece, životnim potrebama roditelja koji će plaćati uzdržavanje i njegovim drugim obvezama uzdržavanja, a nadležno Ministarstvo jednom godišnje donosi Odluku o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta koja se objavljuje u Narodnim novinama. Zadnja je donesena 05.03.2020. i možete ju pronaći na ovom LINKU.
Pitanje bračne stečevine je odvojeno od pitanja rastave braka, uređenje odnosa u vezi s odgojem, viđanjem i uzdržavanjem djece i ukoliko u vezi istoga budete pokretali sudski postupak, to će biti postupak zaseban od gore opisanog.
Budući ste u braku 28 godina, na vaš odnos i imovinu koju ste stekli primjenjuju se Zakon o braku i porodičnim odnosima, a od 01.07.1999. godine Obiteljski zakon. Ovo je važno jer ova dva zakona na različit način uređuju udjele supružnika u bračnoj stečevini.
Prema Obiteljskom zakonu vrijedi predmnjeva kako su supružnici suvlasnici u jednakim dijelovima, s druge strane Zakon o braku i porodičnim odnosima određuje da je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe od te imovine njihova zajednička imovina, u kojoj se suvlasnički udio svakog bračnog druga određuje prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine.Taj doprinos nije samo visina plaće već i sudjelovanje u odgoju djece, održavanju kućanstva i sl., no za onu imovinu koja je stečena ili ste jednim dijelom stjecala prije 01.07.1999. godine postoji mogućnost da će suprugov doprinos, a time i suvlasnički udio biti utvrđen u većem udjelu.
Ukoliko u postupku pred sudom postignete dogovor o raspodjeli bračne stečevine na način da svatko u zasebno vlasništvo stekne pojedine dijelove bračne stečevine, a da jedan bračni drug neku razliku u vrijednosti isplati drugom bračnom drugu u tom slučaju, takva odredba biti će unesena u sudsku nagodbu/presudu. Tu se radi o ovršnoj ispravi koja se može podnijeti na prisilnu naplatu ukoliko druga strana ne ispunjava svoju obvezu. Ukoliko o bračnoj stečevini zaključite sporazum izvan suda, tada isti sporazum možete zaključiti u obliku javnobilježničke isprave koja je također ovršna isprava i koja se može jednako kao sudska nagodba/presuda predati na prisilnu naplatu.
