Rehabilitacijski postupci u kući predstavljaju slijedeći korak ka oporavku nakon otpuštanja iz bolnice. Dok je bolesnik u zdravstvenoj ustanovi, sve postupke fizikalne i radne terapije provode stručni kadrovi uz suvremenu opremu. No kada bolesnik npr. nakon moždanog udara, iz tako zaštićene sredine dođe kući, gdje nema niti stručnog kadra ni opreme neophodno je nastaviti s kućnom rehabilitacijom. Kućna rehabiliatcija znači nastavak stručnog liječenja od strane stručnog zdravstvenog djelatnika /fizioterapeuta/, te ujedno pomoć radi organiziranja određenih improvizacija u stanu. Osim medicinskog opravdanja, očit je i psihološki, socijalni ali i ekonomski interes, osobito za starije osobe. Takvu aktivnost valja provoditi fizioterapeut , uz suradnju s fizijatrom, u organizaciji primarne zdravstvene zaštite, odjela za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju ili ustanova za kućnu njegu i rehabilitaciju. Kućna rehabilitacija može biti privremena, radi nepokretnosti u stanju liječenja u akutnoj fazi npr. fraktura zbog koje bolesnik ima sadreni povoj i sl. ili dugotrajnija kod definitivnih oštećenja, posljedica kroničnih bolesti kao što su multipla skleroza, amputacije,paraplecije i moždani udari i sl. Poduka u kući počinje sa određivanjem najpovoljnijeg položaja u krevetu, učenja najlakše tehnike mijenjanja položaja, dizanja iz kreveta,učenja najlakše tehnike mijenjanja položaja, dizanja iz kreveta, te profilaktičkih vježbi za spriječavanje nastanka kontraktura itd. Sve do specifičnih vježbi i terapije prilagođene tom stanju. U rad treba uključiti članove obitelji, ako prilike to dopuštaju, ali treba izabrati za to pogodnog ukućana. Za bolesnika je kućna rehabilitacija i dokaz da nije ni zaboravljen ni napušten, podiže njegovu motivaciju za suradnju, a obitelji olakšava situaciju i pomoć u rješavanju problema koji se javljaju.Na kraju se može reći da rehabilitacijski postupci u gerijatriji predstavljaju sintezu želja, napora i mogućnosti suvremene medicine da se starijem čovjeku održi kvaliteta života na što višem stupnju uz što veću neovisnost, te da godinama dodamo život. Vrijedni rezultati mogu se postići prihvaćanjem načela rehabilitaacije u gerijatriji, i to suvremenim rehabilitacijskim postupcima koji provode uvježbani kadrovi u grupnom radu, s fizijatrom kao koordinatorom. Potrebna je strpljivost i upornost, rad bez žurbe, a da pritom ne možemo očekivati ni brze ni spektakularne rezultate, ali zato veoma važne. Zbog toga je provođenje aktivnosti rehabilitacije u gerijatriji opravdano medicinski, socijalni i ekonomski. Prilikom postavljanja plana i programa fizikalne terapije starijih osoba moramo uzeti u obzir slijedeće elemente: 1. Funkcijski kapacitet organizma i razlike prema mlađima zbog procesa fiziološkog starenja. degenerativne promjene tkiva, osteoporoze, ateroskleroze.... 2. Posljedice preboljelih bolesti ili ozljeda, od kojih su neke vrlo česte u starosti, npr. prijelomi kuka,moždani udari i sl. 3. Funkcijsko stanje kardiorespiratornog sustava - srca i pluća, vrlo često promijenjeno nakon bolesti češćih u starijih osoba npr. srčani infrakt i druge kronične srčane bolesti, šećerna bolest,kronični bronhitis i astma .. 4. Opterečenje i zahtjeve koje na organizam postavljaju pojedini postupci fizikalne terapije, što može neke postupke posve isljučiti a u drugih moramo ograničiti vrijeme i intenzitet...