03.03.2014.
Rodiljni i roditeljski dopust
Zaposlena ili samozaposlena trudnica, odnosno zaposlena ili samozaposlena majka za vrijeme trudnoće, poroda i njege novorođenog djeteta, ima pravo na rodiljni dopust u trajanju od 28 dana prije dana očekivanog poroda do navršenih 6 mjeseci života djeteta, koji se sastoji od obveznog i dodatnog rodiljnog dopusta.
Zaposlena ili samozaposlena trudnica, odnosno zaposlena ili samozaposlena majka pravo na obvezni rodiljni dopust koristi u neprekidnom trajanju od 98 dana, od kojih 28 dana prije dana očekivanog poroda te 70 dana nakon rođenja djeteta.
Dan očekivanog poroda utvrđuje izabrani doktor ginekolog iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Iznimno, ovisno o stanju trudnoće i zdravstvenom stanju, može početi koristiti rodiljni dopust i 45 dana prije očekivanog poroda, što utvrđuje izabrani doktor ginekolog iz obveznog zdravstvenog osiguranja.
Nakon proteka obveznog rodiljnog dopusta u neprekidnom trajanju od 98 dana, zaposlena ili samozaposlena majka ima pravo na dodatni rodiljni dopust do navršenih šest mjeseci života djeteta, koji može svojom pisanom izjavom prenijeti na oca djeteta, uz njegovu prethodnu suglasnost, u cijelosti ili u vremenski ograničenom trajanju.
Ako je dijete prerano rođeno, obvezni rodiljni dopust ili dodatni rodiljni dopust produžuje se za onoliko dana za koliko je dijete prerano rođeno. Pod prerano rođenim djetetom smatra se dijete rođeno prije navršenog 37. tjedna, odnosno 259 dana trudnoće, u skladu s ocjenom nadležnog tijela Zavoda za zdravstveno osiguranje na temelju vještačenja na osnovi medicinske dokumentacije.
Zaposleni ili samozaposleni roditelj, nakon 6 mjeseci života djeteta ili nakon proteka vremena određenog Zakonom ima pravo na roditeljski dopust. Taj roditeljski dopust traje od 6 do 30 mjeseci, ovisno o broju rođene djece i načinu njegova korištenja.
Roditeljski dopust od 6 mjeseci ima pravo zaposleni ili samozaposleni roditelj za prvo i drugo rođeno dijete, a 30 mjeseci za blizance, treće i svako slijedeće dijete. Taj dopust, u pravilu koriste oba roditelja, u jednakom trajanju od 4 ili 15 mjeseci, a mogu ga koristiti pojedinačno, istodobno ili naizmjenično, sukladno osobnom dogovoru i pod uvjetom da taj dopust ne koristi samo jedan od roditelja.
Po iskorištenju roditeljskog dopusta ili prava na rad s polovicom punog radnog vremena jedan od zaposlenih roditelja ili samozaposlenih roditelja ima pravo na rad s polovicom punog radnog vremena do navršene 3. godine djetetova života, ako je djetetu, prema nalazu i ocjeni izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite i nadležnog liječničkog povjerenstva Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, zbog njegova zdravlja i razvoja, potrebna pojačana briga i njega.
Postupak i uvjeti stjecanja prava na rad s polovicom punog radnog vremena, radi pojačane brige i njege djeteta do njegove navršene 3. godine života, propisuje ministar nadležan za zdravstvo uz mišljenje ministra nadležnog za obitelj.
Za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust naknada plaće za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja, iznosi 100 % od osnovice za naknadu plaće utvrđene po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, a koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno.
Izdvojeni članci
Porezi i financije
Što donosi novi porez na nekretnine u 2025. godini?
Porez će se utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka. Za onog tko na taj dan bude vlasnik nekretnine provjerit će se je li nekretninu dugoročno iznajmio ili u njoj živi, a ako je u kratkoročnom najmu ili prazna, plaćat će se porez
Radno pravo
Promjene u Zakonu o tržištu rada
Na 32. sjednici Vlade RH predložene su izmjene i dopune Zakona o tržištu rada. Ove reformske mjere donose nekoliko ključnih promjena koje bi trebale poboljšati situaciju za nezaposlene
Radno pravo
Povećanje bruto plaća u 2025. godini
U 2025. godini očekujemo značajno povećanje minimalne bruto plaće u Hrvatskoj, s dosadašnjih 840 eura na 970 eura