10.02.2014.
Skrivljeno ponašanje radnika i otkaz ugovora
Kada se propis piše i donosi pokušavaju se „predvidjeti“ brojni odnosi u koje ulaze subjekti kojima je taj propis namijenjen (adresati). Što je više iskustva i istraživanja to je izvjesnije da će propis više pogoditi praksu, odnosno realnije će „saživjeti“ i koliko toliko duže se primjenjivati. To je tako i sa Zakonom o radu ( „N.N.“ 149/09,61/11,82/12,73/13).
U pitanju su dva subjekta: poslodavac i radnik (posloprimac). Javljaju se u individualnim radnim odnosima, u pravilu ugovorenim, na temelju zakona, kolektivnog ugovora i općih akata o radu i radnim odnosima, pravima i obvezama na radu i u vezi s radom. Tako je i kada se radi o odgovornosti radnika za izvršavanje propisanih obveza na radu. Te obveze su opće (za sve radnike) i posebne (karakteristične) za pojedine radnike vezane za određene poslove i radne zadatke (radno mjesto). Ako radnik krši pravila ponašanja i ne ponaša se kako se očekuje, on odgovara za te povrede radne dužnosti (radne discipline odnosno stege). To je jedno od načela Radnog prava: načelo osobne odgovornosti za osobni rad.
Provode se različiti postupci, utvrđuju se odgovornost (ili neodgovornost) radnika i izriču različito mjere (kazne, sankcije) od opomena, ukora, upozorenja na otkaz, a u nekim službama i novčane kazne. Ovo treba razlikovati od odgovornosti radnika za štetu koju počini poslodavcu namjerno ili iz krajnje nepažnje.
No, daleko teža mjera je kada radnik povrijedi radnu dužnost skrivljenim ponašanjem pa se poslodavac odluči da, zbog toga donese odluku o otkazu ugovora o radu.
Teret dokazivanja je na poslodavcu. Kada se bez sumnje utvrdi odgovornost radnika za takvo djelo ponašanje poslodavca može donijeti odluku o otkazu ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika.
Za takve povrede može se donijeti odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu, u kom slučaju radnik nema pravo na otkazni rok.
Radnik kojemu je poslodavac otkazao ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja nema pravo na otpremninu.
Izdvojeni članci
Porezi i financije
Što donosi novi porez na nekretnine u 2025. godini?
Porez će se utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka. Za onog tko na taj dan bude vlasnik nekretnine provjerit će se je li nekretninu dugoročno iznajmio ili u njoj živi, a ako je u kratkoročnom najmu ili prazna, plaćat će se porez
Radno pravo
Promjene u Zakonu o tržištu rada
Na 32. sjednici Vlade RH predložene su izmjene i dopune Zakona o tržištu rada. Ove reformske mjere donose nekoliko ključnih promjena koje bi trebale poboljšati situaciju za nezaposlene
Radno pravo
Povećanje bruto plaća u 2025. godini
U 2025. godini očekujemo značajno povećanje minimalne bruto plaće u Hrvatskoj, s dosadašnjih 840 eura na 970 eura