10.02.2014.
Skrivljeno ponašanje radnika i otkaz ugovora

Kada se propis piše i donosi pokušavaju se „predvidjeti“ brojni odnosi u koje ulaze subjekti kojima je taj propis namijenjen (adresati). Što je više iskustva i istraživanja to je izvjesnije da će propis više pogoditi praksu, odnosno realnije će „saživjeti“ i koliko toliko duže se primjenjivati. To je tako i sa Zakonom o radu ( „N.N.“ 149/09,61/11,82/12,73/13).
U pitanju su dva subjekta: poslodavac i radnik (posloprimac). Javljaju se u individualnim radnim odnosima, u pravilu ugovorenim, na temelju zakona, kolektivnog ugovora i općih akata o radu i radnim odnosima, pravima i obvezama na radu i u vezi s radom. Tako je i kada se radi o odgovornosti radnika za izvršavanje propisanih obveza na radu. Te obveze su opće (za sve radnike) i posebne (karakteristične) za pojedine radnike vezane za određene poslove i radne zadatke (radno mjesto). Ako radnik krši pravila ponašanja i ne ponaša se kako se očekuje, on odgovara za te povrede radne dužnosti (radne discipline odnosno stege). To je jedno od načela Radnog prava: načelo osobne odgovornosti za osobni rad.
Provode se različiti postupci, utvrđuju se odgovornost (ili neodgovornost) radnika i izriču različito mjere (kazne, sankcije) od opomena, ukora, upozorenja na otkaz, a u nekim službama i novčane kazne. Ovo treba razlikovati od odgovornosti radnika za štetu koju počini poslodavcu namjerno ili iz krajnje nepažnje.
No, daleko teža mjera je kada radnik povrijedi radnu dužnost skrivljenim ponašanjem pa se poslodavac odluči da, zbog toga donese odluku o otkazu ugovora o radu.
Teret dokazivanja je na poslodavcu. Kada se bez sumnje utvrdi odgovornost radnika za takvo djelo ponašanje poslodavca može donijeti odluku o otkazu ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika.
Za takve povrede može se donijeti odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu, u kom slučaju radnik nema pravo na otkazni rok.
Radnik kojemu je poslodavac otkazao ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja nema pravo na otpremninu.
Izdvojeni članci
Porezi i financije
Povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a
Prag za PDV obveznike povećao se s 40.000,00 eura na 60.000,00 eura. Ova promjena ima značajan utjecaj na mnoge porezne obveznike i zahtijeva pažljivo praćenje i prilagodbu
Porezi i financije
Dohodak od imovine u 2025. godini
Dohodak od imovine odnosi se na prihode ostvarene iznajmljivanjem nekretnina i pokretnina te na dohodak od otuđenja nekretnina
Ova godina donosi nekoliko prilika za produžene vikende i duže odmore uz minimalno korištenje godišnjeg odmora. Pogledajmo koje su to prilike i kako najbolje iskoristiti neradne dane u 2025. godini