Stara su pravila Rimskog prava: ne treba se koristiti svojim pravom sa zlom namjerom; Nema opravdanja za onoga koji upotrebljava svoje pravo samo zato da bi drugome nanio štetu.

Sud europske unije (EU) je zloupotrebu prava definirao “kao pojam koji se sastoji od dva elementa: prvi je objektivni kao okolnosti iz kojih proizlazi da se bez obzira na propis ne postiže njegov cilj i drugo subjektivni koji se sastoji od volje za stjecanje koristi po tom propisu koja iz njega proizlazi”.

Zakon o radu “N.N” 93/14 propisuje uvjete i način prestanka radnog odnosa, odnosno ugovora o radu pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika. To su i socijalni kriteriji. U protivnom bi odluka poslodavca o otkazu ugovora o radu bila nezakonita. Pri tome se cijene i drugi kriteriji kao npr. uredno izvršavanje posta, preciznost na poslu i drugi.

Pogrešno postupa poslodavac ako prije odluke o otkazu ugovora o radu, ako se radi o većem broju radnika, neke od njih koji “potencijalno” za otkaz rasporedi na rad u druge pogone (jedinice) kako ne bi primijenio socijalni kriterij, po kome su oni “slabiji” od drugih kojima planira dati otkaz ugovora o radu.

Poslodavac mora primijeniti socijalne kriterije u odnosu na sve radnike koji obavljaju iste poslove u drugim poslovnim ili organizacijskim jedinicama poslodavca te koje poslodavac može jednostranom odlukom uputiti na rad, odnosno rasporediti u druge poslovne jedinice. Ako poslodavac nema takvih organizacijskih jedinica onda je normalno da neće moći rasporediti radnike kojima “prijeti” otkaz ugovora o radu.

Poslodavcu se ne može pripisati zloupotreba prava ako ne postoje navedene pretpostavke. Međutim, u praksi se dešavaju i drugi postupci dok poslodavac zna da će doći do odluke o otkazu ugovora o radu, pa s radnikom kojega želi zaštititi jer ima slabije kriterije socijalne naravi “sklapa svojevrsni” aneks ugovora o radu i upućuje na drugo radno mjesto ili mijenja opis poslova a na štetu drugog radnika kojemu radni odnos i socijalni kriteriji idu u prilog i slijedi poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu.

U svakom konkretnom slučaju sud ocjenjuje da li je poslodavac zlouporabio situaciju i da li je postupao suprotno propisu što se tiče socijalnih kriterija. Nadalje, poslodavac bi prije toga trebao na objektivan i propisani način da utvrdi kriterije za svaki od socijalnih slučajeva (kojem će i koliko kriteriju dati prednost i zbog čega). To se odnosi i na vrednovanje socijalnih kriterija u odnosu na druge (subjektivne naravi, rezultat, zalaganje, kvaliteta posla i sl.). Poslodavac postupa autonomno (samostalno), neovisan je i sam ocjenjuje konkretnu situaciju i odnos.