Svrha i cilj zaštite zdravlja i sigurnosti na radu jest sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u vezi s radom te zaštita radnog okoliša

        

 Od 1. siječnja 2019. u Republici Hrvatskoj primjenjuje se Zakon o zdravstvenoj zaštiti, kojega je donio Hrvatski sabor na sjednici 31. listopada 2018. („N.N“ 100/18 od 14.01.2018). Pored brojnih pitanja i odnosa (načela, mjere zdravstvene zaštite, prava i obveze osoba u korištenju zdravstvene zaštite, nositelji društvene skrbi za zdravlje stanovništva, sadržaj i organizacijski oblici obavljanja zdravstvene djelatnosti, nadzor nad obavljanjem zdravstvene djelatnosti) ovaj Zakon uređuje i mjere zdravstvene zaštite koje se odnose na uvjete života i rada čovjeka, a posebno „u vezi s radom i radnim okolišem („specifična zdravstvena zaštita radnika“ – članak 21. st.1. t. 6. i druge Zakone).

           To je složen, zahtjevan i skup sustav u kome sudjeluju brojni subjekti i u kome se razvijaju jednako takvi odnosi. Ti odnosi uređeni su velikim brojem pravilnika i drugih heteronomnih propisa (podzakonskih i provedbenih) i autonomnih akata.

          Mjere specifične zdravstvene zaštite, prvenstveno terete poslodavca i padaju na njegov teret. Mjere su uglavnom preventivne naravi, za sprječavanje i otkrivanje profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom, sprječavanje i otkrivanje profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom, sprječavanje ozljede na radu i pružanje odgovarajuće prve pomoći.

         Posebno su istaknute mjere za zaštitu radnika koji su na radnom mjestu izloženi opasnostima, štetnostima i naporima opasnim za zdravlje, kao i mjere koje određuju propisi o zaštiti na radu.

 

Specifičnu zdravstvenu zaštitu čine:

  • Liječničke preglede prije zapošljavanja radi utvrđivanja zdravstvene i radne sposobnosti (u pitanju je utvrđivanje zdravstvene sposobnosti kao posebnog uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, jer se ugovor o radu može sklopiti samo ako radnik ispunjava i taj uvjet, bez obzira kojim propisom je to utvrđeno);
  • Praćenje zdravstvenog stanja radnika, tako što poslodavac može radnika uvijek uputiti na zdravstveni pregled dok mu radni odnos traje kako bi se osigurao zdravstveni nadzor primjeren opasnostima, štetnostima i naporima tijekom rada u cilju očuvanja zdravlja radnika;
  • Preventivne preglede radnika s obzirom na spol, dob i uvjete rada te pojavu profesionalne bolesti i ozljede na radu;
  • Obavještavanja radnika o mogućim oštećenjima zdravlja na poslovima na kojima radi, davanje savjeta o zdravlju, sigurnosti, organizaciji rada i osobnoj zaštitnoj opremi;
  • Edukacija radnika u pružanju prve pomoći na radu;
  • Praćenje i analiza pobola s osnova ozljede na radu i profesionalnih bolesti;
  • Stalnu skrb o boljoj prilagođenosti rada, uključujući vrijeme, način i uvjete rada;
  • Sudjelovanje u obavješćivanju, stručnom osposobljavanju i obrazovanju iz zaštite na radu, sigurnosti na radu i organizacije rada;
  • Ocjenjivanje uvjeta rada na mjestu rada radi zaštite radnika od ozljeda na radu i profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom;
  • Promicanje zdravlja i zdravstveno prosvjećivanje;
  • Sudjelovanje u mjerama profesionalne rehabilitacije radnika;
  • Provođenje dijagnostičkih postupaka radi utvrđivanja profesionalnih bolesti.

          Zdravstvena zaštita radnika obavlja se kao javna služba. Obavlja se na primarnoj razini u timskom radu (medicini rada i sporta) ali i u specijalističko – konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti (po načelu funkcionalne integracije).

          Obavlja se i putem djelatnosti zdravstvenih zavoda. Može se obavljati i u ordinaciji kao organizacijskom obliku zdravstvene zaštite radnika a od zdravstvenog radnika u privatnoj praksi na privatnoj razini, pod uvjetima koje određuje Zakon.

          Dom zdravlja treba da ima do 25% ordinacija djelatnosti medicine rada, a na razini države djelatnost medicine rada obavlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

           Svrha i cilj zaštite zdravlja i sigurnosti na radu jest sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u vezi s radom te zaštita radnog okoliša.

          Najveći teret je na poslodavcu. Bez svih navedenih i drugih mjera u skladu s pravilima struke kao kurativne mjere to prvenstveno poslodavci i drugi subjekti ne mogu postići. Posebno mjesto ima medicina rada (specijalisti doktori medicine rada). Cilj je spriječiti da ne dođe do ugrožavanja života i zdravlja radnika i sigurnosti na radu.

          Navedeni odnosi su dinamični. Gubi se veliki broj dana na bolovanju različitog uzroka i trajanja.

          Rad i uvjeti rada centralno je pitanje. Nove tehnologije određuju proces rada, strojeve i uređaje, trajanje rada, efikasnost odmora i procese prilagođavanja. To sve treba uzeti u obzir prilikom reguliranja, realiziranja i zaštite tih odnosa i procesa. Oni će i u budućnosti biti sve zahtjevniji.