Rad između 22.30 i 6.30 sati smatra se noćnim radom, a radnik noću može raditi uzastopno najviše tjedan dana u kalendarskom mjesecu.
Kolektivni ugovor je autonomni opći akt (profesionalni) propis kojega utvrđuju sindikati, u ime radnika i poslodavca (poslodavci) u svoje ime, bez obzira na razinu na kojoj se kolektivni ugovor sklapa.
Kolektivnim ugovorom uređuju se međusobna prava i obveze subjekata – potpisnika i radni odnosi kod poslodavca (pravna pravila o radnim odnosima). Njegove odredbe ne moraju se odnositi na radnike s posebnim ovlaštenjima i oni se mogu izuzeti (a ne moraju).
Na temelju kolektivnog ugovora mogu se realizirati prava, obveze i odgovornosti izravno i temeljem ugovora o radu.
Pored kolektivnog ugovora o radu poslodavac može (a neki i moraju) imati pravilnike o radu (sa različitim sadržajem), sporazume s radničkim vijećem, odluke s općim normama i druge.
Luka je veliki sistem pa je logično da, pored kolektivnog ugovora ima i druge opće akte o: sistematizaciji, organizaciji, zaštiti na radu, obrazovanja i druge (o plaćama, o osobnim zaštitnim sredstvima itd.)
Luka donosi mikro organizacijsku strukturu o radnim mjestima, o kooperantima i drugim pitanjima.
Bez obzira na fluktuaciju radnika Luka mora urediti pitanja obrazovanja i osposobljavanja za rad, a posebno prigodne promjene ili uvođenja novog načina ili organizacije rada, te osobito novih tehnologija. To ide na trošak luke-poslodavca.
O punom dnevnom i tjednom radnom vremenu odlučuje poslodavac – Luka uz suglasnost sindikata.
Dnevno radno vrijeme može biti u punom i u nepunom radnom vremenu. Dnevno radno vrijeme uređuje se rasporedom, preraspodjelom, radom u turnusimaa ili smjenskim radom, kao redovan i prekovremeni rad.
Početak rada u pojedinoj smjeni, turnusu, preraspodjeli ili u prekovremenom radu, sukladno potrebama radnog procesa, kao što su ukrcaj ili iskrcaj broda, te drugih prijevoznih sredstava, kao i u drugim posebno opravdanim slučajevima, može se iznimno odrediti izvan utvrđenog vremenskog okvira. Sve odluke o radnom vremenu osim hitnog prekovremenog rada objavljuje se na oglasnoj ploči poslodavca, najkasnije tjedan dana prije početka rada. Dnevno radno vrijeme radnik odrađuje na temelju pisanog radnog naloga nadležnog rukovoditelja.
Smjenski rad traje: u punoj smjeni od 6.30 do 14.30 sati; u drugoj smjeni od 14.30 do 22.30 sati i u trećoj smjeni od 22.30 do 6.30 sljedećeg dana.
Rad između 22.30 i 6.30 sati smatra se noćnim radom, a radnik noću može raditi uzastopno najviše tjedan dana u kalendarskom mjesecu.
Turnus je neprekidni rad najviše 12 sati rada, 24 sata odmora, 12 sati rada, 48 sati odmora.
Ako puno preraspoređeno radno vrijeme traje duže od deset (10) sati radnik ima pravo na stanku (odmor) u trajanju 45 minuta.
Za godišnji odmor poslodavac izrađuje plan, a trajanje određuje od najmanje 18 radnih dana, a najviše 35 radnih dana u svakoj kalendarskoj godini. Duže od 18 dana određuje se u zavisnosti od dužine radnog staža, uvjeta rada (invalidi, samohrani roditelji, roditelji s više djece, duži noćni rad i dr.); zdrastveni uvjeti radnika i dr. Naglašavaju se specifičnosti lučkog rada.
