Radnik kojemu je radni odnosno prestao po sporazumu nema pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, bez obzira na prijavu kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
Zakon o radu propisuje da ugovor o radu, bez obzira je li zaključen na neodređeno ili određeno vrijeme, može prestati sporazumom kojega sklapaju i potpisuju poslodavac i radnik. Sporazum o prestanku ugovora o radu ima dijelove koje bi bilo poželjno da sadrži, ali to ne znači da poslodavac i radnik ne mogu upisati (utanačiti) brojne druge podatke u tom aktu. Važno je da je napisan i potpisan slobodno i nedvojbeno izraženom voljom navedenih subjekata.Pravni osnov za sporazum o prestanku ugovora o radu je Zakon o radu „N.N.“ 149/09.
Sporazum o prestanku ugovora o radu trebao bi sadržavati barem sljedeće stavke:
1) Naziv: Sporazum o prestanku ugovora o radu;
2) Subjekte- potpisnici sporazuma o prestanku ugovora o radu:poslodavac (onako kako je upisan u ugovor o radu ili, eventualno, onako kako de facto na dan potpisivanja sporazuma jeste) i posloprimac, s podacima iz ugovora o radu (ili eventualno promijenjenim);
3) Dan sklapanja ugovora i mjesto;
4) Inicijativu za sklapanje sporazuma:Prijedlog može dati radnik (što je u praksi najčešće), ali može dati i poslodavac, pa to treba napisati. Radi pravne sigurnosti i prijedlog treba biti u pisanom obliku i datiran;
5) Konstataciju sporazuma (suglasnosti), bez obzira tko je inicirao postupak i način prestanka ugovora o radu;
6) Primopredaju poslova (obveza):U ovom dijelu treba napisati sve (bitne i karakteristične sadržaje primopredaje), jer je to važno za oba subjekta sporazuma. Naime,ima detalja u poslu, u partnerima, razgovorima,zaduženim alatima, opremi,započetim ili nedovršenim rokovima i poslovima i drugo, kome se predaje i u kakvom stanju, prisutne osobe kod primopredaje, odgovornosti i eventualna „potraživanja“;
7) Dan prestanka rada radnika i preciziranje obveza evidencija (o radnoj knjižici,odjave u osiguranjima i drugdje,brisanje u registrima i sl.);
8) Ako nema „potraživanja“ među strankama to treba napisati, a ako ima, to treba precizno pobrojati - neisplaćene plaće i druga primanja, kredite, zabranu odavanja poslovne tajne i drugo;
9) Potvrde o činjenicama (podacima) koje vodi poslodavac (osiguranje,porezi,olakšice);
10) Vraćanje dokumentacije (radne knjižice i drugoga što po zakonu ne zadržava poslodavac);
11) Mogu se upisati i druge činjenice, ali ne negativnosti o radniku.
12) Potpisi,broj primjeraka,uručenje i drugo što stranke smatraju da je bitno.
Radnik kojemu je radni odnosno prestao po sporazumu nema pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, bez obzira na prijavu kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
