29.07.2019.

Što je „novo“ u zakonu o tržištu rada?

Piše: prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur
dipl. iur., znanstveni savjetnik

Nema pravo na novčanu naknadu radnik/radnica ako im je radni odnos prestao sporazumom; zbog krivnje radnika i zbog izdržavanja kazne zatvora duže od tri mjeseca

 

          U „N.N“ 99/18 objavljen je Zakon o tržištu rada koji je „preslika“ Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti „N.N“ 16/17. Primjenjuje se od 1. siječnja 2019. nije „donio“ ništa novo već bi se moglo reći da je „nada“ da se u zakonodavstvo unese što više pojmova „tržišta rada“ da bi izgledalo kao da je regulirano i da postoji. To je „fasada“ (kulise) istih odnosa. Uz već rečeni Zakon posredovanja u zapošljavanju prestao je važiti i Zakon o poticanju zapošljavanja „N.N“57/12, 120/12, 16/17 i 118/18.

          Regulirao se, kao i do sada, posredovanje pri zapošljavanju, profesionalno usmjeravanje, obrazovanje u cilju povećanja zapošljivosti radne snage, osiguranje za slučaj nezaposlenosti, mjere aktivne politike zapošljavanja, prostorna i profesionalna pokretljivost i dr. ne odnosi se na zapošljavanje pomoraca osim na korištenje novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti.

          Po navedenom Zakonu ministar nadležan za rad, dužan je u roku 90 dana (od 01.01.2019.) donijeti 30 pravilnika (podzakonskih, provedbenih akata) kako bi Zakon „značajnije“ bio u primjeni. Pored toga Zakon „preuzima“ tri direktive EU o: radu s nepunim radnim vremenom; uslugama na unutarnjem tržištu rada; o kretanju radnika i ostvarivanju garantiranih prava.

          Poslove (kao i do sada) obavlja Zavod za zapošljavanje za sve tražitelje zaposlenja. No pored Zavoda, te poslove mogu obavljati trgovačka društva i fizičke osobe ako ispunjavaju Zakonom propisane uvjete. I dalje se priznaju prava na: novčanu naknadu za nezaposlenost, mirovinsko osiguranje, novčana pomoć, naknada putnih i selidbenih troškova, stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, prava stalnih sezonskih radnika i druga. Izjednačeni su i radnici EU i EEP.

          Na evidenciji HZZ su nezaposlene osobe od 15-65 godina ako i kada se prijave na evidenciju nezaposlenih. To nije obvezno pa ako se ne prijavi osoba se ne „uvrštava“ u evidenciju nezaposlenih. Neki od evidentiranih mogu ostvariti pravo na novčanu naknadu nezaposlene osobe uvjeti su: evidencija nezaposlenosti, aktivno traženje posla i raspoloživa je za rad, a u trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje devet mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca.

          Nema pravo na novčanu naknadu radnik/radnica ako im je radni odnos prestao sporazumom; zbog krivnje radnika i zbog izdržavanja kazne zatvora duže od tri mjeseca.

          Posebno pitanje je zapošljavanje na privremenim odnosno povremenim poslovima u sezoni u poljoprivredi.

          Bitno je reći da osobe koje su određena prva za vrijeme nezaposlenosti (pa i novčanu naknadu) do 01.01.2019. (stupanja na snagu Zakona) bez ikakvih promjena nastavljaju s korištenjem tih prava.

           Ima dosta pitanja i odnosa u vezi sa zapošljavanjem nezaposlenih i onih koji u tom svojstvu čine nezaposlenost kao osnovni socijalni problem u državi i pod uvjetom da se primjenjuju i drugi brojni propisi ( o raspoloživosti za rad, o obavljanju poslova u vezi sa zapošljavanjem, o odgovarajućem smještaju onih koji se zapošljavaju pod tim uvjetima; o evidencijama koje često ne vode računa o životnom standardu nezaposlene osobe i njihovih obitelji, o problemima u prometu i drugima; o načinu isplate novčane naknade u jednokratnom iznosu drugih.

          Uz sve druge probleme (socijalne i druge) nezaposlenost ostaje najveći socijalni problem u društvu, pa promjene Zakona nije i ne može biti čimbenik koji će to rješavati, jer to zahtjeva šire zahvate ne samo na području države.      

Podijeli