Što nakon podnesenog zahtjeva za legalizaciju?

Ovaj članak namijenjen je svima onima koji su do sada iskazali povjerenje izrađivačima snimki za provedbu legalizacije zgrade i koji su podnijeli zahtjev, jer ovdje možete ukratko saznati što će sa zahtjevom dalje činiti nadležni upravni odjeli gradova odnosno županija i zakonodavac i do kada. Također, možete saznati i mogu li vaši troškovi legalizacije zgrada/e biti jeftiniji.

Dakle, zahtjeve za izdavanje rješenja o izvedenom stanju vode upravni odjeli gradova odnosno županija (uredi graditeljstva). O statusu svog predmeta možete se raspitati u županiji odnosno gradu gdje je zahtjev predan.

Ukoliko nadležno upravno tijelo ne odluči o zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju u propisanom roku, a vama je hitno, možete od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) zahtjevom zatražiti da postupak provede i o zahtjevu odluči drugo nadležno upravno tijelo o trošku jedinice područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave na čijem se području nalazi nezakonito izgrađena zgrada. Strankama i njihovim punomoćnicima, između ostalog, tada pripada pravo na naknadu troškova javnog prijevoza do njih.

No, vjerujem da bi i požurnica (na primjer banke) pripomogla bržem donošenju rješenja. Unatoč velikom broju zahtjeva, očekuje se da bi svi trebali biti riješeni u roku dvije godine.

Što se tiče cijene legalizacije, najveće stavke su komunalni i vodni doprinos, a oni se plaćaju tek kada se dobije Rješenje o izvedenom stanju, što rade ovlašteni inženjeri. Ministarstvo je zakonom propisalo mogućnost odgode plaćanja vodnog i komunalnog doprinosa na godinu dana nakon izdavanja rješenja ako to stranka zatraži prilikom podnošenja zahtjeva.

Nažalost, Ministarstvo ne može utjecati na odluku o visini i mogućnosti obročne otplate. Donošenje rješenja o određivanju visine komunalnog doprinosa u nadležnosti  je općina i gradova. Mnoge ne daju mogućnost obročnog plaćanja komunalnog doprinosa, zbog čega neki investitori razmišljaju da odustanu od predaje zahtjeva, jer nisu u mogućnosti jednokratno isplatiti ogromne iznose i pored odgode plaćanja na rok od godinu dana.

U jednoj općini, čija je komunalna naknada daleko iznad 100 kn/m3, iznosi ispadaju toliki da ih ljudi ne mogu platiti čak ni višekratno i nakon odgode. No, primijetili smo da su čelnici općina i gradova čak i voljni mijenjati odluke ako ih se na problem upozori. Tako su brojne hrvatske općine i gradovi već ranije umanjili cijene ili omogućili olakšice kod plaćanja komunalnog doprinosa. Od gradova izdvajamo Split i Gospić, gdje su cijene za sve zone umanjene za 30% (neke samo za vrijeme trajanja Zakona o legalizaciji) i Zadar, gdje je po prvi puta uveden popust od 25% za jednokratnu uplatu.

Dakle, s nadležnim uredima  općina i gradova se dogovarate o načinu otplate komunalnog doprinosa, a s Hrvatskim vodama za vodni doprinos.

Također, u nekim općinama i gradovima formiraju i inicijativni odbori (Općina Viškovo npr.) koji već jesu u ili će tek pokrenuti i voditi postupak za potpisivanje peticije kojom će se građani izjasniti za smanjenje komunalnog doprinosa, kako u postupku legalizacije objekata, tako i u redovnom postupku ishođenja dozvola za gradnju. Važno je napomenuti  da se komunalni doprinos utvrđuje prema odluci koja je na snazi u trenutku donošenja rješenja o komunalnom doprinosu, što znači da za mnoge od vas još nije kasno za smanjenje troška legalizacije.