Ako radnik smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava.

Najčešći postupci u sudskoj zaštiti prava radnika iz radnog odnosa odnose se na otkaz ugovora o radu. No, ima i drugih. Poslodavac i radnik dužni su se pridržavati propisa o pravima i ob­vezama iz radnih odnosa (međunarodnih, regionalnih, autonomnih što heterogenih što autonomnih). Brojni su podzakonski akti i auto­nomni opći akti kojima se uređuje rad i radni odnosi.

Ako radnik smatra da mu je poslodavac povrijedio ne­ko pravo iz radnog odnosa, može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zah­tijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava. Znači, prvo je odluka poslodavca o pravu radnika, njegova dos­tava radniku, pa onda rok od 15 dana da se radi o odluci da podnese prigovor koji se zove zahtjev za zaštitu prava. To ne znači da radnik mora, već radnik može podnijeti zahtjev za zaštitu prava. Ako se radnik ne odluči da pri­govori odnosno ne podnese zahtjev za zaštitu prava u roku od 15 dana, koliko je navedeno, gubi pravo da pokrene individualni spor pred sudom za zaštitu prava. To važi i u slučaju otkaza.
 
U slučaju da poslodavac ne odgovori u roku od 15 dana od dana podnesenog zahtjeva, mogu tražiti zaštitu toga prava pred nadležnim sudom, jednako kao da je poslodavac odbio radnikov prigovor.
 
Nažalost, postoje i takve situacije da poslodavac us­meno (bez pisane odluke) otkaže radniku ugovor o ra­du. To je protivno Zakonu o radu koji propisuje da ugovor o radu mora biti napisan, potpisan i obrazložen, kada ga daje poslodavac. To ne vrijedi kada ga daje radnik.
 
I u slučaju usmenog ot­kaza ugovora o radu radnik treba prigovarati, tj. tražiti pisanu zaštitu povrijeđenog prava, a nakon toga i sudsku zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom. Ro­kovi su određeni. Ako to propusti gubi pravo na zaštitu.
Kada radnik tužbom traži poništenje odluke o otkazu ugovora o radu najčešće istim tužbenim zahtjevom traži i vraćanje radnika na rad. 
Ima sporova gdje radnik izvanredno otkazuje ugovor o radu svom poslodavcu. Radnik dokazuje da nije ili jeste bilo teže povrede prava iz radnog odnosa ili neke od važnih činjenica što je uvjetovalo da radnik da otkaz ugovora o radu izvanredno.
 
Bilo kako bilo mora se voditi računa o činjenici da je radni odnos posebno pravni odnos u nastajanju, trajanju i prestanku. Istina, treba uva­žavati opće propise o obvez­no pravnim odnosima, ali oprezno i drugoredno. To va­ži i u slučaju sporazuma o prestanku ugovora o radu.