Postoje situacije kada nastanu pozitivne tečajne razlike, tj. kada preračunom u kune bude naplaćeno više nego što je u kunama prodano
Još nikada do sada nisam se sjetila ovdje pisati o tečajnim razlikama, što me čudi kad se sjetim koliko su one trn u oku mnogim našim klijentima.
Prvo ću malo o bankovnim naknadama, koje se pojavljuju kod apsolutno svih poduzetnika.
Osim naknada banaka na kojima imate otvorene račune, postoje i druge naknade financijskih i srodnih institucija, pa je dio poduzetničkog upravljanja i upravljanje s računima i pronalaženje rješenja koja će rezultirati manjim naknadama. Stoga za tuzemne račune preporučujem dobro odabrati banku koja primjereno naplaćuje one usluge koje baš vama trebaju. Iako je dopušteno imati više računa, vi promislite koliko ih vam je doista potrebno imati. U malom poduzetništvu je obično jedan sasvim dovoljan, a lako ga se promijeni. Potrebno je samo otvoriti novi račun na novoodabranoj banci, označiti ga glavnim za prisilne naplate i nakon toga je onaj prethodni moguće zatvoriti. Naravno, banke ovo otežavaju svima koji imaju kreditne obveze i dozvoljene minuse, pa ovu činjenicu samo pridodajte svim ostalim ograničenjima na koje ste pristali zadužujući se.
Naknade uzimaju dakako i kartične kuće, jednako kao i drugi internet servisi za kartične naplate, jednako kao i Pay Pal, Etsy i ostali servisi od kojih neki služe osim za naplatu i za neke druge svrhe, naprimjer spajanje isporučitelja i kupaca.
Kod naplate u devizama putem takvih servisa pojavljuju se i konverzije unutar samih servisa, koje oduzimaju dio zarade. Naši klijenti odabiru razne opcije: neki konvertiraju valutu na samom servisu, pa ju onda povlače na račun u hrvatskoj banci, a neki povlače direktno valutu na devizni račun. Što god da odaberu, ostaju bez dijela novca koji se onda knjiži kao tečajna razlika. Naravno, to se razlikuje od naknada koje servisi naplaćuju.
Ono što mi se čini važnim ovdje naglasiti jest činjenica koja je važna obveznicima poreza na dohodak koji plaćaju paušalno, a tu su mnogi koji svoje usluge ili rukotvorine prodaju online, ali i iznajmljivači soba i apartmana turistima: budući da oni ne utvrđuju dohodak, već samo broje svoje primitke i isporuke važno im je da shvate i primjene činjenicu da je njima primitak nastao onog časa kada su naplatili na neki od servisa, te da je primitak ukupni iznos naplate, a ne onaj dio koji ostaje kad servis naplati svoju naknadu. Znam da u praksi često postupaju upravo suprotno, a to ima direktni utjecaj na vrijednost godišnjih isporuka - koje se broje za sustav PDV-a, te na vrijednost godišnjih primitaka - koje se broje za paušalno plaćanje poreza na dohodak.
Oni koji vode poslovne knjige imaju svoje knjigovođe koji, pretpostavljam, znaju kako se naknade i tečajne razlike knjiže u poslovnim knjigama. Princip je isti kao što je gore opisano, s tim da se njima u knjigama evidentiraju i izdaci, ako se radi o obveznicima poreza na dohodak (obrtnici, samostalne djelatnosti) ili rashodi kod obveznika poreza na dobit (poduzeća), pa će naknade i negativne tečajne razlike utjecati na smanjenje dohotka ili dobiti.
Da bi se to moglo knjižiti potrebno je znati pribaviti i razumjeti inozemne dokumente koje će poduzetnik pribavljati i donositi na knjiženje. Sav novac na Pay Pal računu imovina je od trenutka naplate, i to se ne bi smjelo smetnuti s uma i knjižiti tek onda kad je novac odlukom poduzetnika ili automatizmom prebačen na račun u hrvatskoj banci.
Postoje i situacije kada nastanu pozitivne tečajne razlike, tj. kada preračunom u kune bude naplaćeno više nego što je u kunama prodano. Iznos te razlike predstavlja obrtniku primitak, a poduzeću prihod, pa će vjerojatno posredno dovesti do većeg dohotka ili dobitka. Oni koji paušalno utvrđuju dohodak također ne bi smjeli zaboraviti ovo pridodati svojim primicima, iako ne i isporukama.
Sretno!
Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
