Tuberkuloza je zarazna bolest uzrokovana bacilom tuberkuloze (Mycobacterium tuberculosis) koji prvenstveno zahvaća pluća, ali se može pojaviti i u drugim organima i tkivima (bubrezima, koži, mozgu, plućnoj maramici, limfnim čvorovima i dr.). Bolest se stoga može manifestirati kao: plućna (lokalizirana u plućima) i izvanplućna tuberkuloza (kada mogu biti zahvaćeni limfni čvorovi, mozak, moždane ovojnice, kosti i zglobovi, koža, plućna maramica i dr.). Mada je sama bolest poznata već i mnogo stoljeća prije nove ere tek je sredinom 19. stoljeća otkriveno da je tuberkuloza zarazna bolest, a 1882. njemački liječnik Robert Koch prvi je otkrio i izolirao ovu bakteriju, stoga se uzročnik bolesti često naziva Kohov bacil. Bolest se širi od bolesnika na zdrave osobe putem zraka - kapljičnim putem pri kašljanju, kihanju ili govoru. Razdoblje od ulaska uzročnika u organizam do pojave prvih simptoma bolesti (inkubacija) iznosi od 2 do 4 tjedna. Kašljanjem, govorom i pljuvanjem stvaraju se male kapljice, koje sadrže bacil tuberkuloze i lebde u zraku. Sa udahnutim kapljicama zraka mogu se udahnuti i bacili tuberkuloze i na taj način uzrokovati bolest. Udahnuti bacili tuberkuloze najčešće se smještaju u donjim dijelovima pluća, te je to najčešće mjesto primarne infekcije. Da li će do zaraze uopće doći ovisi o tome koliko se bacila tuberkuloze udahne i o obrambenim snagama (otpornosti) organizma osobe koja je zaražena. U nekim slučajevima zaraza može brzo prijeći u bolest, dok kod drugih bacil tuberkuloze može dugo ostati kao "spavajući" u dišnim putevima, te ih organizam svojim obrambenim snagama drži pod kontrolom. Simptomi tuberkuloze su podmukli i slabo izraženi, te dugotrajni, obično traju više od 3 tjedna u obliku kašlja koji traje duže od 3 tjedna, iskašljavanja krvi, boli u prsima i temperature duže od 3 tjedna. Osim toga mogu se javiti i dodatni simptomi u obliku prekomjernog znojenja, otečenih limfnih žlijezda, noćnog znojenja, umora i gubitk težine. Simptomi izvan plućne tuberkuloze ovise o dijelu tijela koje je također zahvatio uzročnik tuberkulote. Bolesti. Dijagnoza tuberkuloze postavlja se na temelju anamneze, kliničkog pregleda i dijagnostickih pretraga. A to su : 1. Analiza iskašljaja (sputuma) - najpouzdanija metoda za dijagnozu tuberkuloze je mikroskopski pregled iskašljaja na bacil tuberkuloze. Uzorci se obrađuju u specijaliziranom referentnom mikrobiološkom laboratoriju za tuberkulozu. 2. Rengenska snimka prsnog koša , 3. Tuberkulinski test Pozitivan kožni tuberkulinski test provodi se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a cilj mu je trijaža oboljelih od zdravih. Reaktivnost na tuberkulin pomaže u otkrivanju zaraženih osoba od osoba koje nisu zaražene i 4. Dodatne dijagnostičke pretrage su bronhoskopija i biopsija tkiva ili organa . - Osim kliničkog pregleda i dijagnostičkih pretraga neobično su važni i epidemiološki podaci o postojanju unutarobiteljskih kontakata s "pozitivnom" tuberkulozom. LIJEČENJE Temelj liječenja tuberkuloze čine lijekovi koji se zovu antituberkulotici. Standardna antituberkulozna terapija traje 6 mjeseci. Cilj terapije je iskorjenjivanje "živih" bacila tuberkuloze. U liječenju tuberkuloznih bolesnika važno mjesto imaju odmor, čisti zrak, smanjenje stresa i kvalitetna prehrana. Tuberkuloza je potpuno izlječiva bolest ukoliko se liječenje započne na vrijeme i provede do kraja.