U radnom odnosu po ugovoru o radu rad se obavlja u radnom vremenu
kojega određuje poslodavac, a kod ugovora o djelu, izvršitelj djela to, po
prirodi stvari i djela, određuje sam
Ugovor o radu ima dosta sličnosti
s nekim građanskim ugovorima, kao što su ugovor o djelu, ugovor o nalogu, menadžerski
ugovor i dr. Oni su česti u praksi brojnih poslodavca.
Ugovorom o djelu između dva
subjekta (strane ugovora) dogovora se određeni posao, izrada, preinaka,
popravak stvari(najčešće pokretne stvari) ili izvršenje konkretnog,
intelektualnog ili fizičkog djela. Najviše se uz to veže uz ugovor o građenju
pa i ugovor o autorskom djelu. Druga strana je izvoditelj (izvođač, preuzimač)
koja se obvezuje obaviti ugovoreno djelo.
Ugovor o djelu je imenovani
ugovor. Ime mu je odredio Zakon o obveznim odnosima u čl. 590. To je dvostrano
obvezni ugovor jer obveze postoje na strani naručitelja, ali i na strani
izvršitelja. To je teretan, naplatan ugovor.
Jedan subjekt daje posao, a drugi taj posao obavlja uz naknadu. Poslovi
po ugovoru o djelu mogu se obavljati svugdje gdje nalaže narav i vrsta posla te
organizacija poslodavca, a može i u prostorijama poslodavca. Kod ugovora o
djelu u pravilu nema kontinuiranog posla.
Kod ugovora o djelu moguć je
nadzor, a kod ugovora o radu radnik radi po uputama poslodavca. Kod ugovora o
djelu nema uputa poslodavca jer se uglavnom radi po pravilima struke u skladu s
naručenom djelu. To je rad po zanatu (lege artis).
Što se tiče radnog vremena u
radnom odnosu po ugovoru o radu rad se obavlja u radnom vremenu kojega određuje
poslodavac, a kod ugovora o djelu, izvršitelj djela to, po prirodi stvari i
djela, određuje sam.
Posebno pitanje je pitanje rizika
jer u radnom odnosu radnik nema i ne snosi izravni rizik, ali kod ugovora o
djelu rizik može i u pravilu, ima izvođač. U radnom odnosu je nesamostalan rad,
a u ugovoru o djelu samostalni. Radnici za rad u radnom odnosu primaju plaću
koja je protuvrijednost uloženog fizičkog i umnog (živog) rada, a izvođač
naknadu, prema vrsti, vremenu i mjestu rada kojega određuje naručitelj posla.
Zagovornici fleksibilizacije
radnih odnosa bliže su zagovaranju da poslodavci slobodno odlučuju kada će
sklopiti ugovor o radu a kada ugovor o djelu. Granice su slabe, tanke. No, ipak
je bitna suština posla i to će i dalje biti važno kada se u praksi bude
presuđivalo što je ugovor o djelu u odnosu na ugovor o radu.
