U radnom odnosu po ugovoru o radu rad se obavlja u radnom vremenu kojega određuje poslodavac, a kod ugovora o djelu, izvršitelj djela to, po prirodi stvari i djela, određuje sam

Ugovor o radu ima dosta sličnosti s nekim građanskim ugovorima, kao što su ugovor o djelu, ugovor o nalogu, menadžerski ugovor i dr. Oni su česti u praksi brojnih poslodavca.

Ugovorom o djelu između dva subjekta (strane ugovora) dogovora se određeni posao, izrada, preinaka, popravak stvari(najčešće pokretne stvari) ili izvršenje konkretnog, intelektualnog ili fizičkog djela. Najviše se uz to veže uz ugovor o građenju pa i ugovor o autorskom djelu. Druga strana je izvoditelj (izvođač, preuzimač) koja se obvezuje obaviti ugovoreno djelo.

Ugovor o djelu je imenovani ugovor. Ime mu je odredio Zakon o obveznim odnosima u čl. 590. To je dvostrano obvezni ugovor jer obveze postoje na strani naručitelja, ali i na strani izvršitelja. To je teretan, naplatan ugovor.  Jedan subjekt daje posao, a drugi taj posao obavlja uz naknadu. Poslovi po ugovoru o djelu mogu se obavljati svugdje gdje nalaže narav i vrsta posla te organizacija poslodavca, a može i u prostorijama poslodavca. Kod ugovora o djelu u pravilu nema  kontinuiranog posla.

Kod ugovora o djelu moguć je nadzor, a kod ugovora o radu radnik radi po uputama poslodavca. Kod ugovora o djelu nema uputa poslodavca jer se uglavnom radi po pravilima struke u skladu s naručenom djelu. To je rad po zanatu (lege artis).

Što se tiče radnog vremena u radnom odnosu po ugovoru o radu rad se obavlja u radnom vremenu kojega određuje poslodavac, a kod ugovora o djelu, izvršitelj djela to, po prirodi stvari i djela, određuje sam.

Posebno pitanje je pitanje rizika jer u radnom odnosu radnik nema i ne snosi izravni rizik, ali kod ugovora o djelu rizik može i u pravilu, ima izvođač. U radnom odnosu je nesamostalan rad, a u ugovoru o djelu samostalni. Radnici za rad u radnom odnosu primaju plaću koja je protuvrijednost uloženog fizičkog i umnog (živog) rada, a izvođač naknadu, prema vrsti, vremenu i mjestu rada kojega određuje naručitelj posla.

Zagovornici fleksibilizacije radnih odnosa bliže su zagovaranju da poslodavci slobodno odlučuju kada će sklopiti ugovor o radu a kada ugovor o djelu. Granice su slabe, tanke. No, ipak je bitna suština posla i to će i dalje biti važno kada se u praksi bude presuđivalo što je ugovor o djelu u odnosu na ugovor o radu.