Pripravnik je osoba koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala
Zakon o radu, u odredbama članka 54-58 uređuje pitanja i odnose pripravnika: pojam pripravnika i vrijeme na koje se može s pripravnikom sklopiti ugovor o radu, način osposobljavanja pripravnika, trajanje pripravničkog staža i stručni ispit.
Pripravnik je osoba koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala. U nekim propisima i djelatnostima ta osoba se zove vježbenik. Pripravnik (vježbenik) osposobljava se za rad. Kako Zakon o radu u st.2. čl.55. kaže „za samostalan rad“ u zanimanju za koje se školovao.
Ovdje je potrebno naglasiti da je status pripravnika (vježbenika) vezan za prvo zapošljavanje u zanimanju za koje se ta osoba školovala. Primjera radi ima radnika koji su završili srednju školu i zaposlili se u zanimanju koje su stekli tim školovanjem i to u svojstvu pripravnika. Nakon toga su radili i nekoliko godina, a za to vrijeme su se „doškolovali“ ili su promijenili školovanjem zanimanje. Svako prvo zaposlenje u zanimanju, bez obzira na prethodni staž u drugom zanimanju, uvjetuje zasnivanje radnog odnosa u svojstvu pripravnika. To može biti u struci, npr. u pravu, ekonomiji, medicini i drugima, ali su u pitanju različita zanimanja stečena napredovanjem u obrazovanju. Dileme nema i u slučaju kada, nakon izvanrednog studiranja, radnik stekne VI ili VII stupanj stručne odnosno školske spreme, ali je time stekao „novo“ (dakako) više u zanimanju, različito u odnosu na ono prije opisanog studija.
Druga važna odredba iz Zakona o radu jeste da je u pitanju osposobljavanje za samostalni rad (opet u djelatnosti) odnosno zanimanju za koje se osoba školovala.
Bez obzira na sve situacije treba istaći da se u navedenim slučajevima s radnikom sklapa ugovor o radu pripravnika. Taj ugovor o radu može biti na neodređeno vrijeme odnosno ugovor o radu na određeno vrijeme.
Za poslodavce koji moraju donijeti pravilnik o radu tim pravilnikom se propisuje način osposobljavanja pripravnika za samostalan rad.
Oni poslodavci koji nisu u obvezi i nemaju pravilnik o radu način osposobljavanja pripravnika određuje se ugovorom o radu.
Bilo u jednom ili drugom slučaju, način osposobljavanja pripravnika mora unaprijed biti propisan odnosno utvrđen. Razlozi su brojni: pravilno uvođenje u posao, praktična obuka za samostalan rad, razvijanje odnosa prema utvrđenoj organizaciji rada, odnos prema poslodavcu, sredstvima rada, zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu, zaštita okoliša, a pogotovo praćenje i ocjenjivanje osposobljavanja pripravnika i vođenje eventualnog radnog spora.
„Radi osposobljavanja za samostalan rad pripravnika se može privremeno uputiti na rad kod drugog poslodavca“ (članak 56.st.2. Zakona o radu). Maksimalno trajanje pripravničkog staža je jedna godina, kako je odredio Zakon o radu, ako zakonom nije drukčije određeno. To znači da je autonomno pravo poslodavca da pripravnički staž traje kraće imajući u vidu djelatnost poslodavca i zanimanje radnika za kojega se školovao.
Nakon završenog pripravničkog staža, pripravnik polaže stručni ispit „ako je to propisano zakonom ili drugim propisom, ugovoreno kolektivnim ugovorom ili uređeno pravilnikom o radu“. Tim aktima propisuje se sadržaj i način polaganja stručnog ispita. „Pripravniku koji ne položi stručni ispit poslodavac može redovito otkazati“.
Ugovor o radu pripravnika ima ovaj sadržaj: ugovorene strane (poslodavac i radnik-pripravnik); u kojem zanimanju se pripravnik prvi put zapošljava; trajanje pripravničkog staža; mjesto rada i osposobljavanje; otpočinjanje rada – staža; način osposobljavanja (program pripravničkog staža), polaganje stručnog ispita i posljedice (ako je uspješan može ostati u radnom odnosu, ako je neuspješan poslodavac mu može redovno otkazati); odmori i dopusti; plaće i naknade plaće, radno vrijeme i druga prava i obveze stranaka.
