Jedan od osnovnih razloga prijenosa obrta na trgovačko društvo (društvo kapitala) je manja odgovornost vlasnika trgovačkog društva (člana dru­štva) u odnosu na vlasnika obr­ta. Naime, član društva (vlasnik) ne odgovara za obveze društva cjelokupnom svojom imovinom, već imovinom tr­go­vačkog društva, dok obrtnik za obveze obrta odgovara ne­ograničeno svojom poslovnom i privatnom imovinom (imovinom u obrtu, ali i imovinom zvan obrta).
Obrt koji plaća porez na do­hodak smatra se “dohodašem” i utvrđuje dohodak od samo­stalne djelatnosti, na temelju poslovnih knjiga prema čl. 19. Zakonu o porezu na dohodak. Zbog različitog sustava opore­zivanja kod obrtnika “dohodaša” (porez na dohodak) i tr­govačkih društava (porez na dobit), nije moguće obaviti prijenos djelatnosti na trgovačko društvo, bez prethodnog prijelaza obrtnika “dohodaša” u sustav poreza na dobit - obrtnik “dobitaš”.
Fizička osoba (obrtničke i druge samostalne djelatnosti) koja želi plaćati porez na do­bitak umjesto poreza na dohodak, mora o tome dostaviti pi­sanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja teku­će godine za iduću kalendarsku godinu.
Fizičke osobe koje plaćaju porez na dohodak, evidentiraju poslovne događaje prema pravilima jednostavnog knjigovodstva i načela blagajne, što znači da se dohodak, kao osnovica za porez na dohodak, utvrđuje kao razlika između naplaćenih poslovnih primitaka i plaćenih poslovnih izdataka. Zbog prim­jene načela blagajne pri utvr­đivanju dohotka u prethodnoj godini, pojedine stavke prika­zane u početnoj bilanci nisu iskazane u primitcima niti u izdatcima jer nije došlo do nov­čanog tijeka te nisu utjecale na osnovicu poreza na dohodak. Zbog tih razloga treba ih uk­ljučiti pri utvrđivanju osnovice poreza na dobitak nakon prve godine poslovanja i plaćanja poreza prema načelima opore­zivanja dobitka onako kako je to uređeno čl. 16. Zakona o po­rezu na dobit, na način da se na kraju prvog poreznog razdob­lja za koje se utvrđuje osnovica poreza na dobitak, utvrđeni do­bitak korigira za stavke koje u prethodnoj godini nisu bile na­plaćene/plaćene pa nisu evidentirane u primitcima/izdacima.
Porezna osnovica uvećava se za:
- vrijednost zatečenih zaliha, svih oblika,
- dane predujmove za robu i usluge,
- potraživanja od kupaca za robu i usluge te prodane predmete iz dugotrajne imovine (bez PDV-a),
- aktivna vremenska raz­graničenja,
- zahtjeve za povratom po­reza koji su prethodne godine preplaćeni i kao izdatci utjecali na poreznu osnovicu, osim PDV-a i poreza na dohodak,
Porezna osnovica umanjuje se za:
- obveze prema dobavljači­ma za robu i usluge, bez PDV-a
- obveze za primljene predujmove od kupaca za robu i usluge
- pasivna vremenska razgra­ničenja
- dugoročna rezerviranja
- obveze za poreze koji nisu bili uključeni u izdatke prošle godine jer nisu bili plaćeni, osim PDV-a i poreza na dohodak.
Po sastavljanju financijskih izvještaja i porezne bilance za razdoblje nakon promjene sustava oporezivanja sa obrta “do­hodaša” na obrt “dobitaša”, mo­že se pristupiti postupcima unosa gospodarske cjeline obr­ta u trgovačko društvo, na način kako smo opisali u članku o te­meljnim pretpostavkama uno­sa obrta “dobitaša” u trgovačko društvo.