Općim poreznim zakonom u čl. 18. i 19. opisan je pojam porezno-dužničkog odnosa kao dijela porezno-pravnog odnosa u kojem sudionici ostvaruju svoja prava i obveze. Sudionici porezno-dužničkog odnosa su porezno tijelo, porezni obveznik i porezni jamac.
Porezno tijelo ostvaruje prava na naplatu poreza, kamata i novčanih kazni te novčanih činidbi po osnovi odgovornosti iz poreznog jamstva. Porezni obveznik ili osoba koja je preplatila porez ili od koje je bez pravne osnove porez naplaćen ostvaruje pravo na povrat preplaćenog poreza ili poreza plaćenog bez pravne osnove i kamate na porez koji je plaćen bez pravne osnove, a prema posebnom zahtjevu za povrat.
Za porezno tijelo prava nastaju datumom pravomoćnosti donesenog poreznog rješenja, a za poreznog obveznika od datuma kad je porezno tijelo primilo iznos preplaćenog poreza ili poreza koji je plaćen bez pravne osnove.
Prava iz porezno-dužničkog odnosa, kao što su pravo na povrat poreza, pravo na povrat iznosa koji je na ime poreza za poreznog obveznika platio porezni jamac i pravo na povrat kamata mogu se založiti i zaplijeniti. Ustupatelj ovakvog prava dužan je nadležnom poreznom tijelu dostaviti ugovor o ustupu u roku od tri dana od dana njegovog sklapanja. Takav ugovor o ustupu obvezujući je za porezno tijelo, osim ako se nad ustupateljem prava provodi ovrha. Prava i obveze iz porezno-dužničkog odnosa prestaju plaćanjem, ili ispunjenjem obveze prijebojem, otpisom, odnosno odricanjem od subjektivnog prava. Iz navedenog proizlazi da ustupatelj koji ima pravo na povrat više plaćenog poreza može sklopiti ugovor o ustupu ili ugovor o cesiji s nekom drugom pravnom ili fizičkom osobom, pri čemu je Porezna uprava u ulozi dužnika (cesusa). U konkretnom primjeru za sklopljeni ugovor o cesiji nije potreban pristanak Porezne uprave u ulozi dužnika (cesusa), već novog vjerovnika – cesionara.
Ugovor o ustupu mora biti sklopljen u pisanom obliku i u takvoj formi se i dostavlja nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Uz navedeni ugovor ustupatelj je dužan dostaviti i dokaze o solventnosti i likvidnosti u poslovanju (obrasci SOL-2 ili Obrazac BON-2) pribavljene od poslovne banke ili FINA-e.
Za poreznu upravu neće biti obvezujuća provedba u slučaju kad ustupatelj potraživanja ima dospjelih, a neplaćenih poreza ili drugih javnih davanja prema evidenciji u Poreznoj upravi i ako se nad ustupateljem prava na povrat poreza provodi postupak ovrhe radi naplate poreznog duga. Porezna uprava dužna je donijeti rješenje o prihvaćanju ili odbacivanju ugovora o ustupu potraživanja u roku od 15 dana od dana zaprimanja, kako bi izbjegla zaračunavanje zateznih kamata.
Ako je primatelj ustupa porezni obveznik, službenici u Poreznoj upravi dužni su provjeriti ima li isti dospjelih, a neizmirenih obveza s osnova poreza i drugih javnih davanja. U slučaju da ima, neće se primarno izvršiti povrat, već će Porezna uprava izvršiti prijeboj sredstava, a tek ako preostala svota iz ustupa premašuje iznos obveza primatelja, ta će se sredstva doznačiti na njegov račun.
30.11.2016.
Ustup prava na povrat poreza
Izdvojeni članci
Radno pravo
Povećanje bruto plaća u 2025. godini
U 2025. godini očekujemo značajno povećanje minimalne bruto plaće u Hrvatskoj, s dosadašnjih 840 eura na 970 eura
Radno pravo
Promjene u Zakonu o tržištu rada
Na 32. sjednici Vlade RH predložene su izmjene i dopune Zakona o tržištu rada. Ove reformske mjere donose nekoliko ključnih promjena koje bi trebale poboljšati situaciju za nezaposlene
Porezi i financije
Što donosi novi porez na nekretnine u 2025. godini?
Porez će se utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka. Za onog tko na taj dan bude vlasnik nekretnine provjerit će se je li nekretninu dugoročno iznajmio ili u njoj živi, a ako je u kratkoročnom najmu ili prazna, plaćat će se porez