Odredbe Zakona o radu odnose se na sve ustupljene radnike jednako. Međutim, kolektivnim ugovorom mogu se ugovoriti nepovoljniji uvjeti rada ustupljenog radnika od uvjeta rada radnika zaposlenih kod korisnika na istim poslovima koje obavlja ustupljeni radnik.


Zakon o radu “N.N” 93/14 primjenjuje se od 7. kolovoza 2014. godine. Uređuje, pored os­talog i rad Agencije za priv­remeno zapošljavanje i odnose između te agencije i korisnika kojem je radnik ustupljen, te to­ga radnika.

Do sada je Agencija mogla ustupati radnika korisniku na rok do godinu dana, a sada je propisano da korisnik kojem je Agencija ustupila radnika ne smije koristiti rad toga radnika (ustupljenog) za obavlja­nje is­tih poslova za neprekinuto razdoblje duže od tri go­dine.

Sada je to tri puta više što se trajanja toga ustupanja tiče, što stvara osnov da se to detaljnije regulira ugovorima. Jedno je ugo­vor između agencije i radnika kojega Agencija zapošljava da bi ga ustupila korisniku, a drugo je ugovor između ko­risnika i agencije. Zakon o ra­du propisuje minimalni sa­dr­žaj tih ugovora i mora se poštivati.

Zakon o radu utvrđuje i izu­zetak u trajanju ugovora o us­tupanju i duže od tri godine. Prvi razlog je ako ustupljeni radnik zamjenjuje drugog radnika odnosno radnicu koja se nalazi na dužem izbivanju iz radnog procesa (to može biti bolovanje, razni dopusti, školovanja i slično) a to traje duže od tri godine, pa će rad ustup­ljenog radnika u tom slučaju trajati i duže od tri godine sve do povratka nenazočnog radnika na posao kod poslodavca, odnosno korisnika za ustup­ljenog radnika. Drugi slučajevi mogu biti regulirani kolektiv­nim ugovorom, ali moraju biti kao objektivni razlozi. Ovo og­raničenje odnosi se na korisnika ustupljenog radnika a ne na Agenciju. To bi trebalo onemo­gućiti protupravno ponašanje u ovim odnosima.

Odredbe Zakona o radu od­nose se na sve ustupljene radnike jednako. Međutim, ko­lek­tivnim ugovorom mogu se ugovoriti nepovoljniji uvjeti rada ustupljenog radnika od uvjeta rada radnika zaposlenih kod korisnika na istim poslovima koje obavlja ustupljeni radnik. Tako, npr. to u kolektiv­nom ugovoru može biti regulirano tako da ustupljeni radnik nema pravo na regres, božić­nicu, naknadu za prijevoz, pla­ćeni dopust i dr., iako je pitanje da li bi to bilo u skladu s Us­tavom o jednakosti pred Za­ko­nom.