Svrha ovog novog zakona je rješavanje ključnog problema nelikvidnosti na hrvatskom tržištu i uvođenje većeg stupnja discipline u odnosima poslovnih partnera, barem kada je riječ o ispunjenju rokova plaćanja. Zakon definira i mogućnost predstečajne nagodbe
Na jednoj od posljednjih sjednica Vlade, ministar financija Slavko Linić predstavio je konačan prijedlog Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, a Sabor je potom jednoglasno podržao predloženi zakon. Primjena novog zakona trebala bi početi već od 1. listopada. Svrha navedenog zakona je rješavanje ključnog problema nelikvidnosti na hrvatskom tržištu i uvođenje većeg stupnja discipline u odnosima poslovnih partnera, barem kada je riječ o ispunjenju rokova plaćanja. Zakon definira i mogućnost predstečajne nagodbe. U predstečajnoj nagodbi dužnik može pokrenuti postupak financijskog i, ako je potrebno, vlasničkog restrukturiranja, čime vjerovnicima omogućava ulazak u vlasnički kapital tvrtke dužnika. Na taj način vjerovnici bi zatvorili svoja potraživanja i spasili tvrtku na vrijeme.
Kada je riječ o rokovima plaćanja, zakon propisuje tri moguće opcije koje se, osim na poslovne subjekte, odnose i na državne institucije. Ako se rok plaćanja definira ugovorom između poslovnih partnera, on ne može biti duži od 60 dana, osim u slučaju kada je dužnik izdao vjerovniku sredstvo osiguranja naplate tražbine s učinkom ovršne isprave – u tom slučaju rok plaćanja može biti do 360 dana. U slučaju da između poslovnih partnera ne postoji nikakav ugovoreni rok, zakon propisuje dužnikovu obvezu izmirenja tražbine u roku od 30 dana.
Zakon propisuje da nelikvidnost nastaje u slučaju kad dužnik, nakon dospijeća tražbine, kasni s podmirenjem iste duže od 60 dana, a iznos predmetne tražbine je veći od 20% iznosa ukupnih obveza objavljenih u godišnjem financijskom izvješću za proteklu poslovnu godinu, ili u slučaju da kasni više od 30 dana s isplatom obveza prema zaposlenicima (plaća, poreza i doprinosa).
Poduzetniku koji se nađe u ovakvim problemima nije dozvoljeno preusmjeravanje novčanih i financijskih tijekova na drugu osobu ili prenošenje prava na povezana društva. Također, dužan je provesti postupak financijskog restrukturiranja. Ako postupak restrukturiranja nije dovoljno uspješan, u roku od 60 dana od nastupanja nelikvidnosti mora provesti postupak predstečajne nagodbe. Predstečajnu nagodbu pokreće dužnik, a nagodbu provode tročlano nagodbeno vijeće, koje imenuje ministar financija, i povjerenik, kojeg imenuje nagodbeno vijeće s liste stečajnih upravitelja.
U nagodbenom vijeću nalaze se stručnjaci FINA-e koji su obučeni za posredovanje između dužnika i vjerovnika u postizanju nagodbe. Prijedlog za otvaranje predstečajne nagodbe treba sadržavati financijske izvještaje, plan restrukturiranja i izvješće neovisnog ovlaštenog revizora s procjenom vrijednosti društva i izraženim pozitivnim mišljenjem na priloženi plan financijskog i operativnog restrukturiranja. Uvjet koji mora biti zadovoljen da bi predstečajna nagodba bila sklopljena je dobrovoljni pristanak dužnika i dovoljan broj vjerovnika čija potraživanja premašuju 50% ukupnih tražbina prema dužniku. Postupak predstečajne nagodbe mora biti dovršen u roku od 120 dana od dana otvaranja.
Ministar ima velika očekivanja od provedbe novog zakona i to već nakon proteka prve godine njegove primjene. Međutim, nakon objave konačnog prijedloga zakona, pojavio se i velik broj stručnjaka koji su izrazili sumnju da će ministar uspjeti u svom pokušaju te koji smatraju da će provedba predstečajne nagodbe naići na veliki broj prepreka koje će otežati ili u potpunosti onemogućiti njeno provođenje.
Ministru možemo poželjeti sreću s provedbom, a nama ostaje da vidimo hoće li zaista novi zakon dovesti do normalizacije i bolje likvidnosti na hrvatskom tržištu.
