Vijeće Europe je međunarodna organizacija koja je 2016. godine imala 47 država članica šire europske regije. Glavni zadaci Vijeća Europe su jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu. To je regionalna europska međunarodna organizacija političkog karaktera. Osnovana je 5. svibnja 1949. godine u Londonu. Djeluje na načelu institucionalne suradnje na temelju međunarodnog ugovora, kojega su sklopile suverene države.

Vijeće Europe treba razlikovati od Europskog vijeća kao institucije Europske unije. Poslove EU, najvećim dijelom obavlja Europska komisija.

Najveći doseg Vijeće Europe je učinilo donoseći Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, propisanoj 1950 godine. Sjedište Vijeća Europe je u Strasbourgu. Tu je i sjedište Europskog suda za ljudska prava.

Drugi važan dokument u okrilju Vijeća Europe jest Europska socijalna povelja, sastavljena u Torinu 18. 10. 1961. godine. Poslije toga sastavljeno je nekoliko „Dodatnih podataka uz Povelju“. RH potpisnica je Europske socijalne povelje od 1999 (08.03.) godine. Polazište je u garanciji prava bez diskriminacije i uživanju socijalnih sloboda.

U radno pravnom smislu istaći je onaj dio koji se odnosi na uvjete rada koji se odnose na ugovor o radu; o ravnopravnosti muškaraca i žena na radu; rad na određeno vrijeme; zaštita o radu (općenita i posebna zaštita žena, mladeži, invalidnih i starijih radnika); o radu putem agencije za privremeno zapošljavanje; o radu s nepunim radnim vremenom; o organiziranju radnog vremena; o kolektivnom višku radnika; o zaštiti radnika u slučaju prijenosa poslodavca; o trudnim radnicama; radnicama koje su nedavno rodile; o majci-radnici koja doji i drugo o složenim pitanjima rada i radnih odnosa.

Značajno je istaći i temeljna određenja iz Europske povelje: svatko treba imati mogućnost zarađivati za svoj život slobodno izabranim radom; svi radnici imaju pravo na pravičnu plaću koja će njima, kao i njihovim obiteljima osigurati dostojan životni standard; pravo radnika i poslodavaca na udruživanje (pravo koalicije); pravo na kolektivno pregovaranje; posebna zaštita djece i mladeži; posebna zaštita žene na radu; pravo na izbor zanimanja i stručnu izobrazbu; korištenje mjera najboljeg zdravstvenog standarda; pravo na socijalnu sigurnost; socijalnu i medicinsku pomoć i pravo korištenja socijalnih službeni; pravo invalidnih osoba na socijalnu i profesionalnu rehabilitaciju; pravo obitelji na socijalnu, pravnu i ekonomsku zaštitu; zaštita majke i djeteta; pravo kretanja, nastanjivanja i rada; posebna prava migranata i dr.

Radno i socijalno zakonodavstvo u RH usklađeno je s navedenim pravnim vrelima. Svi subjekti u tim odnosima moraju pomoći realizaciji navedenih prava.