Inventurni manjkovi za koje se ne tereti odgovorna osoba, u skladu s Pravilnikom o PDV-u, smatraju se izuzimanjem dobara u nepoduzetničke svrhe i podliježu oporezivanju PDV-om
Nakon provedenog inventurnog popisa, odnosno utvrđivanja stvarnog stanja prebrojanih zaliha i uspoređivanja sa stanjima koja su do tad bila iskazana u materijalnom knjigovodstvu, situacije do kojih može doći su sljedeće: usklađenost materijalnog knjigovodstva i stanja utvrđenih inventurom, manjkovi, viškovi, ili istodobno manjak jedne vrste i višak druge vrste zaliha.
Inventurni višak najčešće je rezultat pogrešnog količinskog otpremanja zaliha (netočno mjerenje pri isporukama), pogrešnog zaprimanja na zalihe (dobavljač je isporučio veću količinu, a kontrole na ulazu u skladište nisu adekvatno postavljene, stoga propust nije uočen), ili je riječ o računovodstvenoj pogrešci. Kod računovodstvenog evidentiranja prihoda nastalih inventurnim viškovima ne obračunava se PDV.
Inventurni manjkovi za koje se ne tereti odgovorna osoba, u skladu s Pravilnikom o PDV-u, smatraju se izuzimanjem dobara u nepoduzetničke svrhe i podliježu oporezivanju PDV-om. U oporezive manjkove spada i manjak utvrđen na teret odgovorne osobe, gdje uprava društva za utvrđeni manjak ispostavlja obračun i račun odgovornom zaposleniku. Oporeziv je i manjak po osnovi nesamostalnog rada. Sukladno odredbama Pravilnika o porezu na dohodak (čl. 15), primicima od nesamostalnog rada smatraju se manjkovi na imovini ako se za svotu tih manjkova ne tereti odgovorna osoba ili ako se na toj osnovi ne utvrđuje dohodak od kapitala. Manjak uvećan za pripadajući PDV smatra se primitkom od nesamostalnog rada, tj. plaćom, i pripisuje se osobi koja je ovlaštena donijeti odluku o terećenju odgovorne osobe ako tu odluku nije donijela.
U neoporezive manjkove spadaju kalo, rasip, kvar i lom, utvrđeni odgovarajućim odlukama Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore te manjkovi nastali djelovanjem više sile (elementarne nepogode - poplava, požar, potres i sl.), manjkovi nastali zbog provalne krađe do visine utvrđene očevidnikom mjerodavnog tijela za procjenu štete, tehnološki manjkovi nastali u procesu proizvodnje (ovisno o vrsti djelatnosti i primijenjenom tehnološkom postupku, odnosno utvrđenim normativima tehnoloških manjkova), manjkovi dobara zbog neodgovarajuće kvalitete, ali utvrđeni samo uz nazočnost ovlaštene osobe.
U slučaju kada je u skladištu utvrđen istodobni višak i manjak zaliha koje nisu međusobno razmjenjive, nije dozvoljeno vršiti međusobno prebijanje, već ih je potrebno iskazati odvojeno. Ako je riječ o međusobno razmjenjivim zalihama, moguće je izvršiti međusobno prebijanje, s tim da razliku u cijeni zamijenjenih zaliha (ako postoji) treba iskazati u prihodima ili rashodima razdoblja, na temelju sastavljenog inventurnog zapisnika.
