Moja teta je bila državljanin Hrvatske i Kanade, 2000. godine preselila se iz Kanade u Zagreb, preminula je u Zagrebu 2021 u 88. godini bez oporuke. Nikad se nije udavala i nije imala djece. Međutim, našli smo oporuku sastavljenu 1995. u Torontu. Oporukom je imenovala nasljednike: svoju mamu (koja je umrla 4 godine kasnije) i četiri brata. Mog oca, čiji sam nasljednik, nije imenovala. Imam li pravo na dio koji bi pripao njenoj mami ili mojoj baki, a čiji sam nasljednik u jednom dijelu. Je li ta oporuka pravovaljana u Hrvatskoj?
Vaše pravo na nasljeđivanje iza pokojne tete, a po načelu predstavljanja (reprezentacije) propisano je i samim Zakonom o nasljeđivanju, a jednako tako i u slučaju nasljeđivanja temeljem oporuke.
Zakon o nasljeđivanju propisuje ako iz ostavitelja nije ostao bračni drug niti djeca da njegovu imovinu nasljeđuju njegovi roditelji na jednake dijelove. Ako su oba roditelja umrla prije ostavitelja, tada dijelove koje bi naslijedili stječu njihova, djeca, unuci, praunuci po načelu predstavljanja. Isto vrijedi i u slučaju oporučnog nasljeđivanja osim ako ostavitelj nije odredio zamjenika nasljednika, osobu koja nasljeđuje za slučaj da to vaša baka nije u mogućnosti.
U vezi oporuke naš zakon razlikuje privatne oporuke, javne i međunarodnu.
Privatna je oporuka ona koja je sastavljena vlastoručno i pisana je pred dva svjedoka. Mjesto sastavljanja oporuke ne utječe na njezinu valjanost.
Javna oporuka sastavlja se pred javnim bilježnikom, sucem ili sudskim savjetnikom općinskog suda odnosno diplomatsko-konzularnim predstavnikom RH, u tom slučaju važno je da je sastavljena pred ovlaštenim osoba u RH ili inozemstvu.
Međunarodna oporuka valjana je bez obzira na mjesto gdje je sastavljena odnosno na državljanstvo ostavitelja, njegovo prebivalište ili boravište, ako je sastavljena u skladu s odredbama članka 152.-166. Zakona o nasljeđivanju koji detaljno propisuju formu oporuke, svjedoke i potvrdu koja se o sastavljanju iste izdaje.
