28.09.2015.
Zabrana natjecanja radnika s poslodavcem
Zakon o radu omogućava poslodavcu da radniku zabrani rad koji se smatra natjecanjem (utakmicom) dok mu traje radni odnos i u određenim slučajevima i određeno vrijeme po prestanku radnog odnosa. Zabrana se odnosi na obavljanje poslova iz djelatnosti poslodavca, odnosno, po prestanku radnog odnosa, kada se radnik zaposli kod poslodavca koji je u tržišnoj utakmici s bivšim poslodavcem.
Zakon o radu i teorija razlikuju: zakonsku i ugovorenu zabranu konkurencije (natjecanja) radnika s poslodavcem.
Zakonska zabrana natjecanja (konkurencije, utakmice) znači da radnik ne smije, bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklopiti poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac (bitno je da poslodavac obavlja određenu djelatnost, bez obzira da li je registrirana).
Za zakonsku zabranu utakmice (natjecanja, konkurencije) moraju biti ispunjene ove pretpostavke:
1. Da postoji ugovor o radu bez obzira da li je u pitanju rad na određeno ili neodređeno vrijeme;
2. Da radnik obavlja poslove koje obavlja i njegov poslodavac, za svoj račun ili za tuđi račun;
3. Da za to i takvo obavljanje poslova radnik nema odobrenje (pisano ili usmeno) poslodavca.
Bitno je da za to poslodavac zna i da se tome protivi ili ne protivi, bez obzira tko ga je o tome obavijestio. Zabrana započinje zasnivanjem radnog odnosa i traje sve dok radni odnos ne prestane bez obzira na način prestanka i bez obzira na trajanje radnog odnosa. Ako radnik prekrši zakonsku zabranu natjecanja poslodavac može izabrati samo jednu od ovih mogućnosti: zahtijevati naknadu pretrpljene štete od radnika; ili tražiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov račun; ili tražiti da mu radnik preda zaradu iz takvog posla, odnosno da mu prenese potraživanje zarade iz toga posla.
Ugovorena zabrana utakmice (natjecanja) mora biti posebno ugovorena u pisanom obliku. Cilj je da se poslodavac zaštiti od radnika koji svojim znanjem, vještinama i kontaktima dok je radnik sa poslodavcem bio u radnom odnosu, ošteti poslodavca, ali isto tako i da se radnik ne šikanira i materijalno osigura dok mu ugovorena zabrana natjecanja s poslodavcem traje.
Izdvojeni članci
Radno pravo
Povećanje bruto plaća u 2025. godini
U 2025. godini očekujemo značajno povećanje minimalne bruto plaće u Hrvatskoj, s dosadašnjih 840 eura na 970 eura
Porezi i financije
Što donosi novi porez na nekretnine u 2025. godini?
Porez će se utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka. Za onog tko na taj dan bude vlasnik nekretnine provjerit će se je li nekretninu dugoročno iznajmio ili u njoj živi, a ako je u kratkoročnom najmu ili prazna, plaćat će se porez
Radno pravo
Promjene u Zakonu o tržištu rada
Na 32. sjednici Vlade RH predložene su izmjene i dopune Zakona o tržištu rada. Ove reformske mjere donose nekoliko ključnih promjena koje bi trebale poboljšati situaciju za nezaposlene