Na svim razinama života i rada sve se više zahtjeva zaštita privatnosti čovjeka. To determiniraju odnosi globalizacije, recesije i kriza. Danas se podaci o čovjeku pa i o radniku prikupljaju od različitih subjekata, na različite načine i u različite svrhe. Puno toga je strogo (precizno) propisano. Ipak se javljaju problemi u obradi podataka, korištenju i ustupanju drugima. To može izmaći kontroli i nadzoru osobe na koju se po­daci odnose ali i osobe koja prikuplja podatke.

Osobni podaci radnika smi­ju se prikupljati, obrađivati, ko­ristiti i dostavljati trećim oso­bama samo ako je to određeno Zakonom o radu ili nekim dru­gim zakonom ili ako je to po­trebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, od­nosno u vezi s radnim odnosom.

Pored zakonom ova pitanja i odnosi uređuju se i autonomno. To poslodavac čini pravilnikom o radu.

Poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost radni­čkog vijeća donijeti odluku o prikupljanju, obrađivanju, ko­ri­štenju i dostavljanju trećim osobama podataka o radniku.
Zaštitu osobnih podataka uređuje Zakon o zaštiti osobnih podataka. Poslodavac mo­že dati punomoć drugoj osobi da prikuplja, obrađuje i daje trećima podatke o radniku. To se posebno odnosi na posloda­vca koji zapošljava više od 20 radnika. Osoba koju opuno­moći poslodavac za te poslove mora uživati povjerenje radnika i da prikupljene podatke bri­žljivo čuva.

Posebno treba reći da, na temelju Zakona o radu nadle­žni ministar podzakonskim aktima uređuje evidencije o ra­dnicima. Netočni podaci o ra­dniku moraju se u najkraćem roku ispraviti. To se čini na inicijativu radnika, poslodavca ili treće osobe koja za to ima i do­kaže pravni interes.

Važno je da među subjektima radnog odnosa: poslodavca (fizičke ili pravne osobe) i radnika vlada povjerenje i uvažavanje, ne samo zato što je to dio obveza na radu i u vezi s rad­om nego i zbog uvažavanja subjekata. To je dio i kodeksa po­našanja (a danas se etički ko­deksi sve češće donose).

Dok radni odnos traje radnik je dužan dati poslodavcu točne i ažurne podatke koji su bi­tni za ostvarivanje i zaštitu pra­va na radu. To su brojni podaci o radniku, članovima ob­i­­telji i drugo.

Također, to su podaci o školskoj spremi i vještinama, znanju jezika, specijalizaciji, brač­nom stanju, broju djece, pret­hodnom stažu, imovnom stanju, zdravstvenoj sposobnosti, trudnoći, porođaju, odsustvo s rada zbog bolesti, događajima na temelju kojih se stječe pravo na plaćeni dopust ili neka prava u zaštiti na radu (posebne kategorije zaposlenih) i brojni drugi.

Radnik kome je povrijeđeno pravo na zaštiti privatnosti ima pravo na naknadu štete i to treba koristiti samo ako to radnik može dokazati, uz prethodno obraćanje poslodavcu.