Radnik može poslodavcu podnijeti zahtjev da mu u roku od 30 dana pismeno potvrdi u koju svrhu prikuplja, obrađuje i koristi podatke o njemu.


Pravo na privatnost je jedno od temeljnih ljudskih prava i sloboda. Jamči se najvišim univerzalnim i na­cionalnim pravnim normama. To je pravo na privatni život, pa se mora garantirati da informacije iz privatnog života neće biti dostupne trećim osobama, što bi mo­glo prouzrokovati duševnu bol osobama na koje se te informacije odnose. Još od ra­nije u osobne podatke ub­rajaju se: ime i prezime, prebivalište i boravište, radni status, plaća, podaci o zdrav­lju, podaci o obrazovanju i drugi. Sada je to i: otisak pr­sta, otisak ruke, uši, oči zubi, vene, glas, potpis, lice i dr. Sve se to pravda interesima poslodavca, većim profitom, brzim tehnološkim razvojem.

Zahtjeva se zaštita rad­nika od mogućih zloupotreba dok je u radnom odnosu ali i kada mu radni odnos prestane. To se odnosi na sve podatke koje poslodavac vodi o radniku od prikup­ljanja, obrađivanja do koriš­tenja. Osobni podaci moraju se obrađivati pošteno i za­ko­nito. Za to je odgovoran po­slodavac koji posjeduje te podatke.

Posebno su osjetljivi po­daci o uspješnosti posla ko­jega radnik obavlja na radnom mjestu, pa kreditna spo­sobnost, pouzdanost i sl.

Radnik može poslodavcu podnijeti zahtjev da mu u roku od 30 dana pismeno potvrdi u koju svrhu pri­kup­lja, obrađuje i koristi po­dat­ke o njemu. Posebno je pro­pisan uvjet iznošenja tih po­dataka izvan granica RH i zloupotreba (slučajna ili na­mjerna). 

Svaka radnja koja vrijeđa privatnost radnika jeste protupravno djelo.

U procesu rada koristi se i video-nadzor koji se odnosi na treće osobe koje dolaze u poslovne prostorije poslodavca, ali time budu zahva­ćeni i radnici. To u odre­đe­nim slučajevima može imati karakteristike mobinga ili šikaniranja radnika, kada kontrola prelazi u kontroliranje i nadzor svih ponaša­nja i aktivnosti radnika te se na taj način zadire u radni­kovu privatnost.

Pravo na privatnost spada u prava osobnosti i uživa pra­vnu zaštitu: kaznenu, pre­­kršajnu, stegovnu (disciplinsku) i odgovornost za štete. Ako radniku nastupi šteta zbog protupravnog ponašanja poslodavca onda poslodavac odgovora po op­ćim pravilima o odgovor­nosti za štetu pred sudom opće nadležnosti. U pitanju je imovinska i neimovinska šteta. Pored toga radnik mo­že podnijeti zahtjev za zaštitu privatnosti Agenciji za zaštitu osobnih podataka. Uz sve drugo potrebno je razvijanje svijesti o značenju privatnosti radnika kao čo­vjeka.