Radnik može poslodavcu podnijeti zahtjev da mu u roku od 30 dana pismeno potvrdi u koju svrhu prikuplja, obrađuje i koristi podatke o njemu.
Pravo na privatnost je jedno od temeljnih ljudskih prava i sloboda. Jamči se najvišim univerzalnim i nacionalnim pravnim normama. To je pravo na privatni život, pa se mora garantirati da informacije iz privatnog života neće biti dostupne trećim osobama, što bi moglo prouzrokovati duševnu bol osobama na koje se te informacije odnose. Još od ranije u osobne podatke ubrajaju se: ime i prezime, prebivalište i boravište, radni status, plaća, podaci o zdravlju, podaci o obrazovanju i drugi. Sada je to i: otisak prsta, otisak ruke, uši, oči zubi, vene, glas, potpis, lice i dr. Sve se to pravda interesima poslodavca, većim profitom, brzim tehnološkim razvojem.
Zahtjeva se zaštita radnika od mogućih zloupotreba dok je u radnom odnosu ali i kada mu radni odnos prestane. To se odnosi na sve podatke koje poslodavac vodi o radniku od prikupljanja, obrađivanja do korištenja. Osobni podaci moraju se obrađivati pošteno i zakonito. Za to je odgovoran poslodavac koji posjeduje te podatke.
Posebno su osjetljivi podaci o uspješnosti posla kojega radnik obavlja na radnom mjestu, pa kreditna sposobnost, pouzdanost i sl.
Radnik može poslodavcu podnijeti zahtjev da mu u roku od 30 dana pismeno potvrdi u koju svrhu prikuplja, obrađuje i koristi podatke o njemu. Posebno je propisan uvjet iznošenja tih podataka izvan granica RH i zloupotreba (slučajna ili namjerna).
Svaka radnja koja vrijeđa privatnost radnika jeste protupravno djelo.
U procesu rada koristi se i video-nadzor koji se odnosi na treće osobe koje dolaze u poslovne prostorije poslodavca, ali time budu zahvaćeni i radnici. To u određenim slučajevima može imati karakteristike mobinga ili šikaniranja radnika, kada kontrola prelazi u kontroliranje i nadzor svih ponašanja i aktivnosti radnika te se na taj način zadire u radnikovu privatnost.
Pravo na privatnost spada u prava osobnosti i uživa pravnu zaštitu: kaznenu, prekršajnu, stegovnu (disciplinsku) i odgovornost za štete. Ako radniku nastupi šteta zbog protupravnog ponašanja poslodavca onda poslodavac odgovora po općim pravilima o odgovornosti za štetu pred sudom opće nadležnosti. U pitanju je imovinska i neimovinska šteta. Pored toga radnik može podnijeti zahtjev za zaštitu privatnosti Agenciji za zaštitu osobnih podataka. Uz sve drugo potrebno je razvijanje svijesti o značenju privatnosti radnika kao čovjeka.
