Upit: Nakon što sam na vašoj stranici vidio članak o problemima patele odlučio sam vam se obratiti sa nekoliko pitanja, pošto i sam imam problema sa koljenom. Ortoped koji mi je pregledao koljeno dijagnosticirao mi je chondromalatia patellae na oba koljena. Predložio je liječenje operativnim putem, pošto problem postoji već duže vrijeme a uobičajene metode su pokazivale privremeno poboljšanje. Koliko sam mogao shvatiti radi se o artroskopskom zahvatu kod kojeg se "brije" tj. čisti hrskavična površina patele. Nakon zahvata provodi se fizikalna terapija uz injekcije Hyalgan-a. Doktor je iskazao velik entuzijazam glede samog zahvata i njegovog uspjeha. Zanima me dali imate kakva iskustva sa pacijentima nakon ovakvog zahvata tj. da li i koliko im se stanje poboljšalo? Koliko su djelotvorne injekcije hijalurona i koliko dugo traje poboljšanje. Odgovor: "Shaver" kako kolokvijalno u struci znamo nazivati zahvat brušenja neravnina na zglobnoj hrskavici, u ovom slučaju pateli, rutinski je zahvat koji se izvodi metodom artroskopije. Postoperativni oporavak relativno je brz, te traje dva do tri mjeseca, a uključuje metode fizioterapije i kinezioterapije. Pitanje uspješnosti samog zahvata (u smislu zadovoljstva samog pacijenta i ukupnog smanjenja simptomatologije) još je tema o kojoj se živo raspravlja u struci. Studije koje su meni dostupne govore kako je nešto više od dvije trećine operiranih pacijenata zadovoljno stanjem poslije ovog operativnog zahvata i adekvatno sprovedene fizioterapije, što odgovara i iskustvu koje imamo u Scipionu. No važno je napomenuti dvije stvari. Prva je ta da ste do sada pokušao sanirati stanje konzervativnim metodama, ali bez uspjeha, što je prvi preduvjet za izvođenje ovog zahvata. Druga je vaše razumijevanje činjenice da poslije operativnog zahvata morate trajno održavati mišićnu snagu, izdržljivost, te refleksne reakcije koljena vježbanjem, jer ćete jedino na taj način osigurati trajno odsustvo simptoma. O injekcijama Hyaliuronske kiseline već sam pisao na ovim stranicama. Valja tek napomenuti da je to još uvijek kontroverzna metoda u smislu da nije do kraja dokazano njeno pozitivno djelovanje na oporavak tkiva i smanjivanje simptomatologije kod svih hrskavičnih oštećenja. Ipak, kako studije govore da pri toj metodi nema neželjenih popratnih pojava, možda je dobro poslušati savjet liječnika i primijeniti ih u vašem slučaju. Od velike je važnosti kod svih operativnih zahvata na zglobovima, a naročito onima na hrskavici, razumjeti da oni rijetko rješavaju sve probleme koje muče pacijenta, te da ne predstavljaju kraj brige o ozlijeđenom dijelu tijela. Naprotiv, briga o stanju zgloba i okolnih mišića ovdje tek počinje. Mnoge studije, ali i iskustvo fizioterapeuta i ortopeda govori kako je redovita fizička aktivnost važna u očuvanju funkcije zgloba, kako zdravog, tako o onih već načetih nekim degenerativnim procesom. Posebice se to odnosi na hrskavicu, čija je prehrana i dobivanje dovoljne količine kisika vezano upravo za pokret. Naime, zglobna je hrskavica poput spužve. Ona tvari potrebne za svoju funkciju ne dobiva iz krvi, već ih upija iz zglobne tekućine i to tako da ju kretnje pritišću i opuštaju, omogućujući cirkulaciju zglobne tekućine, a na taj način i njenu prehranu. Mirovanje, stoga, nije stanje u kojemu će se hrskavica osjećati najbolje, naprotiv. Upravo iz ove činjenice vidljivo je koliko pogrešna može biti "štednja" zglobova uz nastojanje da se smanjenim kretanjem uspore degenerativni procesi. Imobilizacija i mirovanje trebaju biti sastavni dio liječenja, primijenjeni kada postoji stvarna potreba za njih, te biti što je kraći mogući.