Većina udruga koje su prethodnih godina iskorištavala rupe u zakonima zapravo i nisu bile skupine građana, već se većinom radilo o jednoj osobi koja bi uz još dvije sebi bliske osobe osnovala udrugu
Iako u našem računovodstvenom servisu imamo i klijente udruge, znatno ih je manje nego prije 2014-te godine, te se radi o ozbiljnim udrugama s dugogodišnjim i općekorisnim radom.
Naime, prije donošenja posljednjih propisa o poslovanju udruga, one su često bile iskorištavane kao paravan za nelojalnu konkurenciju, jer dok su u to doba poduzetnici ostajali bez polovine prometa radi plaćanja raznih davanja, tzv. udruge su prolazile bez svih tih opterećenja.
Današnji propisi određuju da su i udruge obvezne plaćati porez na dobit svaki puta kad obavljaju gospodarsku djelatnost i istupaju na tržištu radi ostvarivanja dobiti, kao razlike između prihoda i rashoda. K tome jasno je propisano kako se dobit ne može koristiti za isplatu bilo kome, već se mora upotrijebiti za ispunjavanje ciljeva udruge koji su propisani njezinim statutom.
Također i obavljanje gospodarske djelatnosti treba biti utvrđeno statutom i rješenjem državne uprave, kao preduvjet njenog pokretanja.
Organ državne uprave obavještava poreznu upravu u svakom slučaju upisa gospodarske djelatnosti.
Što se tiče poslovnih knjiga, udruga je dužna primjenjivati propisani kontni plan i izrađivati izvješća propisana za neprofitne organizacije, ali u slučaju obavljanja gospodarske djelatnosti, dodatno se moraju osigurati računovodstvena praćenja kojima će se vjerodostojno i istinito utvrditi dobit od gospodarske djelatnosti i izraditi posebna izvješća za taj dio poslovanja, temeljem kojih će se plaćati porez na dobit.
U slučajevima kad udruga obavlja i profitne i neprofitne djelatnosti, razdioba troškova između onih koji se odnose na svaki od tih dijelova poslovanja treba biti knjižena po principu omjera koje će utvrditi sama tijela udruge.
Udruge su obvezne izrađivati financijske planove, te pratiti njihovo ostvarivanje i donositi rebalanse planova.
Prilikom istupanja na tržištu, udruge su dužne ispunjavati iste uvjete kao i ostali gospodarstvenici.
U slučaju zapošljavanja djelatnika, udruge postupaju po radnopravnim propisima, jednako kao i ostali poslodavci, a u slučaju ugovaranja i isplata honorara za obavljena autorska ili ostala djela, također postupaju kao poduzeća ili obrtnici.
Većina udruga koje su tih prethodnih godina iskorištavala rupe u zakonima zapravo i nisu bile skupine građana, već se većinom radilo o jednoj osobi koja bi uz još dvije sebi bliske osobe osnovala udrugu, formalno se predstavljajući osnivačima udruge. Oni koji su tako privilegirani uspjeli razviti posao, većinom su ga prebacili u obrte ili poduzeća, jer pravi cilj im je bio zarada za svoje potrebe.
Otada sam prestala ovdje pisati o udrugama, jer publika ove rubrike su poduzetnici.
Zašto sam se sada ponovo sjetila udruga? Zato što mi se čini da su propisi o obveznim osnovicama za doprinose direktora koji se primjenjuju od ove godine, ponovo dio poduzetnika usmjerili u udruge.
Doprinosi obrtnika su jednaki direktorskim, za paušalno oporezovane su oko 700 kn manji, ali nekima je i to previše za platiti, pa su se dosjetili mogućnosti da registriraju udrugu, u njoj se zaposle na nepuno radno vrijeme ili čak samo isplaćuju druge dohotke (honorare) kad su primjenjivi. Plaćanje poreza ih ne brine, jer će sve isplatiti kroz plaće ili honorare, pa ga neće biti. Osobno ne vidim baš neku računicu u svemu tome, ali očito ima onih koji se sa mnom ne slažu.
Država ima porezne škare, a Hrvati uvijek nađu ušicu igle kroz koju se provuku!
Sretno!
Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici: Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
