Imate li i obrt i poduzeće?

Prezaduženost, blokada, isporuke bez PDV-a, raspršivanje poslovanja… Ti i drugi razlozi motiviraju uvjerene poduzetnike da istovremeno imaju aktivno poslovanje i putem obrta i putem poduzeća. Pametni među njima kompletnu situaciju dobro odvagnu prije donošenja odluke o otvaranju. Za one koji tek razmišljaju o ovome, rado bih ukratko iznijela detalje na koje je dobro misliti i one koje možete iskoristiti sebi na korist.

Čitate li ovu rubriku redovno, sjećate se da smo više puta pisali o razlikama u pravnoj i poreznoj poziciji obrta i poduzeća. Za smisao ovog teksta nužno je da su funkcija člana uprave (direktora) i obrtnika u istoj osobi. Dakle, ako ste samo osnivač nekog poduzeća, tada nećete moći primijeniti ovaj tekst, jer kao takvom (takvoj) pripada vam samo pravo na učešće u ostvarenoj dobiti poduzeća, ali na poslovne odluke možete utjecati samo posredno - jer njih operativno donosi direktor. K tome, na njega se primjenjuju neki propisi iz oblasti mirovinskog osiguranja, koje se vas kao osnivača (tzv. vlasnika) ne tiču.

Ako ste umirovljenik, onda je baš to ono što tražite - jer kao vlasniku poduzeća mirovina vam neće biti stavljana u mirovanje, ali dok ste direktor - nećete ju moći primati.

Napominjem da se ova dva pravna statusa ne isključuju, i da je moguće da istovremeno budete i jedno i drugo. 

Nedvojbeno, poduzeće može poslovati bez zaposlenih. Međutim, ukoliko direktor poduzeća nije u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja, tada je poduzeće dužno za njega plaćati doprinose prema osnovici koju čini prosječna plaća u RH.

Iz tog razloga, takav se direktor obično zaposli u poduzeću, pa mu ono kao poslodavac obračunava i isplaćuje plaću sukladno ugovoru o radu.

Ako je taj direktor istovremeno i obrtnik, on se nalazi u sustavu obveznog osiguranja, pa stoga nije dužan zaposliti se u poduzeću niti plaćati doprinose.

Obrtnik koji je istovremeno i zaposlen, ne plaća mjesečni iznos ‘obrtničkih’ doprinosa u iznosu od oko 1.820 kn. Međutim, po isteku poslovne godine i utvrđivanju njegovog godišnjeg dohotka - platit će 33% od ukupnog iznosa svog dohotka, za doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Podsjetimo: dohodak je razlika između poslovnih primitaka i izdataka. Tu vam je odmah i računica jasna: ako obrt posluje sa velikim dohotkom, iznos koji ćete na kraju platiti za doprinose bit će značajno veći nego da ste plaćali taj mjesečni iznos koji određuje Ministarstvo. Ili, koje biste plaćali da ste se sa poduzećem sklopili ugovor o radu sa bruto plaćom manjom od 5.161 kn.

Konkretno: obrtnik godišnje plati svojih doprinosa u iznosu od 21.800 kn. Da je ta ista osoba zaposlena u poduzeću sa ugovorenom minimalnom plaćom, za nju bi poduzeće platilo oko 13.000 kn u proračun, a godišnje neto plaće bi bile 28.660 kn. K tome, u poduzeću cijeli iznos ide u trošak kada se plaća obračunava, a u obrtu u trenutku plaćanja. 

Ako se kao obrtnik zaposlite u poduzeću, budući da niti kune doprinosa nećete platiti do utvrđivanja dohotka, a to je u praksi oko 30-tak dana od podnošenja porezne prijave - više će dohotka ostati u oporezivanju u prvoj godini. Računajte na to.

Možemo zaključiti da je prednost zapošljavanja u poduzeću ta da možete sami utjecati na visinu svoje plaće. S druge strane, budući da je u oporezivanju fizičkih osoba (obrtnika dohodaša) ipak dio dohotka neoporeziv zbog godišnjih osobnih odbitaka, više će vam ostati ukoliko dio poslovanja obavljate kroz obrt. Ako k tome uspijete isporučivati građanima sa poduzetničkog oblika koji nije u sustavu PDV-a, a poduzetnicima sa onog koji PDV mora obračunavati - bit ćete i konkurentniji.

Ipak, takav sustav poslovanja iziskuje i ozbiljniju suradnju sa knjigovodstvom i izbrušene poduzetničke vještine, pa ga preporučujem onima koji dobro znaju što rade.

Sretno!

Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici: Makora knjigovodstvo i poslovne usluge