Sasvim je jasno da su influenceri poduzetnici. Registrirani ili ne, maloljetni ili punoljetni - činjenica je da ostvaruju zaradu
Ovih dana su izgleda jedna od glavnih tema u ovoj državi - sasvim prigodno i primjereno u razdoblju mira, obilja i zdravlja - influenceri! Iako osobno ovih dana nisam pratila što se o tome piše, tema mi je unekoliko poznata s obzirom da imamo klijenata iz ovog kruga osoba.
Za tekst me je motivirala izjava jednog od influencera o tome kako to kod nas nije porezno regulirano. S time se ne bih složila. Ako mu u poreznoj (navodno) nisu znali objasniti kako da to registrira (a ne znamo koga je zapravo pitao), pretpostavljam da je veći problem bio u u tome da nije bilo jasno koja je priroda posla.
Iznijet ću ovdje svoje viđenje ove dvije vrste poslovanja i molim da me čitatelji poduče ako sam krivo shvatila.
Influenceri
S obzirom da influencer nije hrvatska riječ, nego je preuzeta iz engleskog jezika, prvo ju pokušajmo prevesti da vidimo što bi ista trebala značiti, a u hrvatskom prijevodu to bi bila osoba koja vrši ili ima utjecaj. Vjerujem da bi jedna od hrvatskih riječi za to mogla biti utjecajnik/ica.
Dalje se postavlja pitanje: na što se odnosi to vršenje utjecaja?
Pretpostavljam da se radi o utjecaju na stvaranje mišljenja opće populacije, koja očito (jadna) u svekolikom obilju informacija nije u stanju doći do mišljenja korištenjem vlastitih moždanih kapaciteta, pa joj trebaju tuđa formirana mišljenja da ih jednostavno downloada (preuzme?) u svoje mozgove.
Na koji način se obavlja vršenje utjecaja?
Kroz sve društvene mreže, a iste se odabiru prema ciljanoj publici - slike, video materijal i tekstovi se objavljuju na onoj platformi na kojoj je najveća koncentracija osoba koje su spremne preuzeti gotovo mišljenje.
S kojim ciljem oni vrše utjecaj?
Da li iz čistog altruizma, ili zato što je očito da je konkretan utjecajnik ili utjecajnica svojim životnim, profesionalnim, humanim ili duhovnim postignućem došao/la do nivoa za kojeg mi ostali nismo sposobni, ili iz nekih sasvim lukrativnih razloga?
Bez potrebe da na vas utječem, nastavljam dalje u skladu s osobnim zaključkom - da se odgovor nalazi upravo u osobnoj zaradi.
Kako se zarađuje?
Zarada se u ovakvom poslovanju stječe na više načina, baš kao u svakom drugom poduzetništvu:
- zarada novčanih sredstava na račune u hrvatskim bankama ili u stranim bankama ili sl. institucijama (npr. Pay Pal, Transfervise, Payoneer itd.);
- ostvarivanje povećanja imovine (od šminke, cipela, besplatnih putovanja itd.);
- ostvarivanje drugih vrsta osobnih koristi (npr. besplatno korištenje automobila, ugostiteljskih usluga, besplatne estetske operacije, veći politički doseg koji dovodi do zastupničke plaće itd.);
Što je veći utjecaj (domet) veće su i naknade. Korporacijama odgovara ovakav marketing jer je učinkovit i obično jeftiniji od nekih drugih. Politiku da ne spominjem...
Svaki registrirani poduzetnik zna da se svi prihodi ili primici koji nisu u novcu smatraju primicima u naravi po tržišnim cijenama, koji sa svojom vrijednošću utječu na iznos dobitka ili dohotka, pa tako i na iznos poreza.
Dakle, sasvim je jasno da su influenceri poduzetnici. Registrirani ili ne, maloljetni ili punoljetni - činjenica je da ostvaruju zaradu.
A što je s youtuberima?
Youtuberi
Krenimo ponovo od definicije. To su osobe koje objavljuju video sadržaje na internetskoj platformi You Tube. Osim što i samim video materijalom vrše gore opisane utjecaje, kada dosegnu određeni broj pregleda objavljenih sadržaja, platforma počinje njihovoj publici prikazivati oglase čije su prikazivanje njoj platili neki sasvim drugi subjekti, za što tom youtuberu uredno plaća određeni iznos. Što više prikaza, više novčića.
Kanali isplate su gore navedeni, uvijek su u inozemstvu, a tek po nalogu samog youtubera eventualno će završiti na nekom hrvatskom računu. No, imajmo na umu da primitak nastaje kad je novac njima stavljen na raspolaganje, bez obzira što je to u inozemstvu.
Dodatno, youtuberi često pozivaju vlastitu publiku da im donira novac kako bi im pomogli da stvaraju video sadržaje. Takve donacije se također smatraju zaradom i nisu u krugu onih nekoliko koji ne podliježu oporezivanju po našim propisima.
Brojni su i regionalno popularni kanali za koje uopće nije poznato tko je osoba koja stvara sadržaj. Ona je svejedno, tako neznana, ali vješta u stvaranju poželjnih sadržaja prikupila dovoljno zainteresiranih pratitelja. Njezin ili njegov status u privatnom životu nije poznat, zaradu može trošiti 'peglajući' kartice na koje šalje zaradu sa inozemnih računa.
Zaključak
Nedvojbeno je jasno da su obje vrste poslovanja poduzetništvo i da su sve osobe koje se time bave, a rezidenti su RH, dužne prijaviti svoje prihode ostvarene u Hrvatskoj i inozemstvu u novcu i u naravi i plaćati poreze jednako kao i tetice koje prodaju na tržnici.
Još neke sitnice
Sustav, međutim, ostaje na ovoj propisima proklamiranoj dužnosti i ne bavi se previše prometima koji se obavljaju na opisane načine, ma koliki oni bili.
Dok će teticu na tržnici tjedno posjetiti razni kontrolori, od onih za zaštitne maske do onih za zaštitu na radu, plastične vrećice i poreze (svi se sjećamo kad je prije nekoliko godina jedna od njih stvarno odslužila zatvorsku kaznu zbog nekog benignog prekršaja), gore spomenute osobe plaćaju poreze većinom ako žele i na onoliku zaradu koliko se sami odluče prijaviti.
Zašto? Zbog utjecaja, dragi čitatelju! Vašoj mašti i razmišljanju ostavljam dovršetak priče…
Sretno!
Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici: Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
(photo by Gerd Altmann)
