Iako je u naslovu namjerno krivo napisano, jer ih većina tako upisuje, recimo prvo što kratice znače: jednostavno društvo sa ograničenom odgovornošću gotovo je isto što i društvo s ograničenom odgovornošću, iako je političkom dosjetkom svojevremeno uvedeno kao mjera poticanja poduzetništva. Vrlo brzo je svatko stručan shvatio da se radi o kukavičjem jajetu, a danas se trgovački sudovi i porezne uprave učestalo bave brisanjem onih takvih društava čiji su osnivači čitali samo naslove i nisu se konzultirali sa znalcima o svom stvarnom pravnom i poreznom položaju. Brisanje subjekta ne znači da su njegovom osnivaču riješene sve brige.
Naprotiv!

O konkretnim razlikama i najčešćim zabludama u ovoj smo rubrici više puta pisali, a činjenicu da j.d.o.o. nije ništa jednostavnije zatvoriti nego svako drugo poduzeće (uz neznatno manji trošak i nešto kraće nužno vrijeme) spominjem barem jednom mjesečno - pa zainteresirane pozivam da čitaju ranije tekstove. Ovaj puta upute za one koji uspješno posluju kroz j.d.o.o., te im je postalo pretijesno i žele ga pretvoriti u d.o.o.

Kome postaje pretijesno? Onima koji posluju s dobitkom. Takvih će u ovoj godini biti još više: prate se privatni računi, pa nije više lako imati firmu na pozitivnoj nuli ili u gubicima, a istovremeno živjeti kao bubreg u loju.

Dakle, j.d.o.o. mora svake godine četvrtinu dobitka nakon oporezivanja staviti u rezervu i ne smije ju se isplatiti osnivačima. Ta rezerva može brojati milijune kuna, ali će poduzeće i dalje biti j.d.o.o. sve dok na trgovačkom sudu ne izvrši registraciju u d.o.o.

Ovaj se postupak može napraviti na dva načina: jedan za neznalice i naivne; i drugi za pametne i promućurne.

Po prvom, potrebno je angažirati revizora, njegovo izvješće platiti 10-tak tisuća kuna i dokapitalizirati društvo iz kapitalnih rezervi prikupljenih kroz jednu ili više godina. Trgovački sud će temeljem tog izvješća, i dodatnih troškova od oko 4.000 kn, u registar upisati tu činjenicu, pa će društvo od dana rješenja postati d.o.o.

Po drugom postupku, informirani će osnivač (ili najviše njih trojica, koja su mogla biti osnivači j.d.o.o.-a) uzeti svog privatnog novca koliko fali od iznosa trenutno upisanog temeljnog kapitala i iznosa od 20.000 kn - što je minimalni iznos kapitala u d.o.o.-u, otići javnom bilježniku i pokrenuti postupak dokapitalizacije gotovim novcem.

Dakle, najviše mu može trebati 19.990 kn, jer je kod osnivanja j.d.o.o.-a minimalno bilo potrebno 10 kn temeljnog kapitala (op.a. ovaj iznos i riječ kapital je moguće valjda samo u ovoj državi staviti u jednu rečenicu propisa!)

Trošak javnog bilježnika kreće se oko 3.500 kn. Po dobivanju rješenja trgovačkog suda, za nekoliko dana, potrebno je u oba slučaja još: pribaviti novu obavijest o razvrstavanju Državnog zavoda za statistiku u kojoj će također biti uz naziv društva navedena i činjenica da je sada d.o.o; dojaviti ovu promjenu poreznoj ispostavi, te svojoj banci (ili bankama), koje će uredno na mjesečnom računu naplatiti taj veliki posao upisa promjene u svoj registar.

Naravno, na računima, memorandumima i svim dokumentima poduzeća, potrebno je nadalje ispravno se predstavljati s novim nazivom.

Savjet: dokapitalizacija je prilika da uz neznatno veći trošak u registar upišete i sve druge promjene koje želite (naziv, djelatnosti, adresa, itd…

Nakon što je temeljni kapital društva barem tih 20.000 kn, sve rezerve ranije spremljene je moguće odlukom skupštine (drugim riječima, osnivača) preraspodijeliti u zadržani kapital, pa ga i isplatiti.

Naravno, prilikom isplate dobiti potrebno je obustaviti 12% poreza na dohodak od kapitala, te ga isti dan platiti u proračun i predati JOPPD obrazac.

Svih narednih godina dobit je moguće isplaćivati.

Budući da u svim ostalim elementima poslovanja nema bitne razlike između ova dva oblika poslovanja, osnivač dokapitaliziranog društva spreman je za nove radne i kapitalne pobjede!

Sretno!

Teme i pitanja slobodno predlažite na  Facebook stranici Makora knjigovodstvo i poslovne usluge