Božićnica nije izuzeta od ovrhe - tako kaže zakon RH. Znači li to da nije u cijelosti izuzeta od ovrhe ili se raspoređuje po postotku kao i plaća? Npr. ako je božićnica 200 kn, znači li to da se u cijelosti isplati na nezaštićeni dio računa ili se od tih 200 kn oduzmu dvije trećine, a samo jedna trećina uplati na nezaštićeni dio?
Primanja koja su izuzeta od ovrhe, baš kao i ograničenja ovrhe na određenim primanjima propisana su Ovršnim zakonom, člancima 172. i 173.
Božićnica nije primanje koje bi bilo izuzeto od ovrhe prema članku 172. Ovršnog zakona.
Članak 173. Ovršnog zakona propisuje ograničenja provedbe ovrhe na plaći ovršenika, pa je tako od ovrhe izuzet iznos u visini 2/3, 1/2 ili 1/4 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj ovisno s kojeg osnova odnosa radi naplate koje tražbine se provodi ovrha. Kada je neto plaća ovršenika manja od prosječne neto plaće u RH, tada se od ovrhe izuzimaju iznosi od 2/3 ili 1/2 plaće, opet ovisno o tražbini koja se ovrhom naplaćuje, a detaljno su ova ograničenja propisana u članku 173. stavak 1. i 2. Ovršnog zakona. Opisana ograničenja primjenjuju se i na ovrhu na naknadi umjesto plaće, naknadi za skraćeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plaće, mirovini, plaći vojnih osoba te na primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i na drugom stalnom novčanom primanju civilnih i vojnih osoba, kao i kada se ovrha provodi na primanjima ovršenika koji nisu plaća, mirovina niti primici od obavljanja samostalne djelatnosti obrta, od slobodnih zanimanja, od poljoprivrede i šumarstva, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, kao niti primici od osiguranja (drugi dohodak prema posebnim propisima) i imaju karakter jedinih stalnih novčanih primanja, ako ovršenik javnom ispravom dokaže da je to primanje jedino stalno novčano primanje. Dakle, propisana ograničenja ne primjenjuju se na božićnicu.
S obzirom na zakonske propise, božićnica bi se u cijelosti isplatila na nezaštićeni račun i bila ovršena.
Međutim, postoji mogućnost da se u skladu s odredbama članka 10. točka 9. i članka 14. Zakona o porezu na dohodak te odredbi Pravilnika o porezu na dohodak božićnica, do visine neoporezivog iznosa, isplati u gotovu novcu. Godišnji neoporezivi iznos prigodnih nagrada koje poslodavac isplaćuje radniku je 2.500 kn za sve prigodne nagrade (regres, božićnica, uskrsnica i sl.). Ako primici po osnovi nagrada prijeđu neoporezivi iznos, tada se iznos koji prelazi 2.500 kn smatra plaćom te se i oporezuje sukladno tome. Ovdje je potrebno razlikovati situaciju, je li ovrha određena samo na plaći ovršenika ili na svim novčanim sredstvima. Radi li se o ovrsi samo na plaći ovršenika, tada se božićnica, kao drugi vid primanja različiti od plaće, može isplatiti u gotovu novcu. Ako je ovrha određena na svim novčanim sredstvima u tom slučaju ona obuhvaća i božićnicu i ne bi bilo u skladu sa zakonom isplatiti je u gotovini.
