Moji kolege s posla i ja dobili smo poruku u pisanom obliku od poslodavca u kojoj izričito napominje da ukoliko zaposlenik otiđe na bolovanje, da se više ne vraća na posao. Povod je bio nedolazak kolege jedan dan na posao zbog bolesti, a imao je otvoreno bolovanje za taj dan. Može li se to okarakterizirati kao mobing i koja su naša prava? Svi smo na ugovoru na određeno i svaka žalba ili primjedba bi značila da nam ugovor ne bi bio produžen.
Riječ je o vrlo osjetljivom pitanju, a samo kazneno djelo mobinga odnosno zlostavljanja na radu uvedeno je u hrvatsko kazneno zakonodavstvo tek 01. siječnja 2013. godine, konkretno člankom 133. Kaznenog zakona koji kaže:
„1) Tko na radu ili u vezi s radom drugog vrijeđa, ponižava, zlostavlja ili na drugi način uznemirava i time naruši njegovo zdravlje, kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.
2) Kazneno djelo iz stavka 1. ovog članka progoni se po prijedlogu.“
Nisam siguran koliko se ovo što ste napisali u svom pitanju, odnosno jedna poruka koju ste dobili od svog poslodavca, može podvesti pod kazneno djelo zlostavljanja na radu kako je ono kvalificirano KZ-om. Ukoliko smatrate da ponašanje Vašeg poslodavca ima obilježja ovog kaznenog djela, slobodni ste obratiti se nadležnom općinskom državnom odvjetništvu koje će po zaprimanju Vaše prijave poduzeti potrebne izvide kako bi utvrdilo njezinu osnovanost.
Nadalje, članak 130. Zakona o radu jednako tako uređuje zaštitu dostojanstva radnika. Naime, svaki poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika mora imenovati osobu, jednog od zaposlenika, kao osobu koja, osim njega, prima i rješava pritužbe vezane uz zaštitu dostojanstva radnika. Ako je radnika manje od 20, te pritužbe rješava sam poslodavac. Ukoliko poslodavac ne pruža adekvatnu zaštitu dostojanstva radnika odnosno ne poduzima mjere kojima bi se spriječilo uznemiravanje radnika i nakon njegovog zahtjeva za zaštitom, taj isti radnik ima pravo prestati s radom i u roku od osam dana zatražiti zaštitu pred nadležnim sudom, s tim da ima pravo na isplatu naknade plaće za vrijeme za koje ne radi krivnjom poslodavca. Vaša situacija bi mogla biti ona paradoksalna u kojoj se trebate obratiti poslodavcu da Vas zaštiti od uznemiravanja koje poduzima sam poslodavac, no, u tom slučaju, ZOR propisuje da ako se ne može očekivati da će poslodavac zaštiti dostojanstvo radnika, tada on ima pravo prestati s radom i prije podnošenja pritužbe poslodavcu i zaštitu potražiti pred sudom.
Bez dodatnih informacija o Vašoj situaciji dosta je nezahvalno dati Vam posve konkretan savjet, no zakonske mogućnosti su Vam izložene - obratiti se nadležnom ODO-u, obratiti se poslodavcu odnosno osobi ovlaštenoj od poslodavca.
Ukoliko biste otkaz dobili zbog toga što ste zatražili zaštitu svojih prava, zakonitost takvog otkaza s uspjehom biste mogli pobijati na sudu. U protivnom, ostaje Vam situacija da čekate hoće li u slučaju nečijeg opravdanog bolovanja poslodavac uistinu ispuniti svoju prijetnju, a u takvom slučaju se takav otkaz opet može pobijati sukladno Zakonu o radu, najprije zahtjevom za zaštitu prava radnika pred poslodavcem, a podredno i pred nadležnim sudom.
